Riječ je o zborniku radova pod naslovom „Podrubak razlike – književno i znanstveno djelo Milorada Stojevića“.

U nazočnosti slavljenika, Milorada Stojevića, o ovoj knjizi govorio je dr. sc. Sanjin Sorel, Stojevićev kolega i njegov bivši student, te urednik ovog zbornika radova ili studije o Stojevićevu književnom opusu.

Riječ je, rekao je dr. Sorel, o radovima trinaestero autora koji pišu o književnom radu Milorada Stojevića o kojemu se, kao iznimno plodnom autoru, zaista ima što reći i napisati.

Saša Stanić bio je angažiran na tehničkoj pripremi edicije a autor je fotografije za naslovnicu, te autor jednog od tekstova u ovom zborniku.

– Hrvatska književnost postoji dvanaest stoljeća, a od tog dugog razdoblja čak je deset stoljeća napisano na čakavštini, koju valja nazivati ne samo dijalektom ili narječjem nego i čakavskim jezikom jer se njome može izraziti sve što i u književnom standardu – rekao je prof. dr. Milorad Stojević referirajući se dijelom o jednom od bitnih segmenata svojeg poetskog djelovanja a i rođenjem je čakavac.

Milorad Stojević bavio se i predavao je stariju i srednjovjekovnu hrvatsku književnost a posljednjih godina područje njegova djelovanja i znanstvenog angažmana je novija hrvatska književnost. Stoga je bavljenje Stojevićevim opusom istodobno bavljenje i njegovim književnim ali i znanstvenim radom.

Knjigu priređenu u povodu pola stoljeća književnoga rada prof. dr. Milorada Stojevića objelodanio je Facultas iz Rijeke uz potporu Primorsko-goranske županije, Vinodolske općine i Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Milorad Stojević mnogo je toga u književnosti učinio prvi! Osim što ga meritorna književna kritika smatra suvremenim i etabliranim klasikom, Milorad Stojević je rado i uspješno eksperimentirao literarnim izričajem i dao vrijedan prinos u području novovjeke literarne avangarde. Uz to, od `literarne digresije`  poznate u obliku podrupka (podrubak, ili fusnota) učinio je novu samostalnu, gotovo samosvojnu i zamalo `samostojeću` kategoriju o kojoj – njegovoj, prije svega! – u posljednje vrijeme pišu književni kritičari kao o novom književno-beletrističkom fenomenu (Lada Badurina-Nikolina Palašić: „Fusnota o /Stojevićevoj/ fusnoti“).

Stojević je objavio i studiju pod naslovom „Knjižica o podrupku“ (Rijeka, 1999.).

Milorad Stojević (Bribir, Ugrini, 1948.) školovao se u rodnom Bribiru, zatim u Crikvenici i Zagrebu, a Predaje hrvatsku književnost na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Radio je i kao slobodni umjetnik, lektor i novinar. Sudjelovao je – i sudjeluje – na mnogim književno-znanstvenim skupovima, surađivao je s filozofskim fakultetima (u Puli, te u Kijevu, Lavovu i Simferopolju u Ukrajini).

Osnivač je periodične edicije Fluminensia, časopisa za filološka istraživanja, kojemu je u dva navrata bio i glavni urednik, te je jedan od osnivača časopisa Književna Rijeka. Bio je urednik časopisa Dometi i dječjeg lista Galeb (Rijeka), Studentskog lista i Telegrama.

Vodio je projekt Pet stoljeća gradišćanskohrvatske književnosti. Bio je urednik stotinjak knjiga različitih žanrova. Proveo je godinu dana kao gost-predavač u Seoulu, u Južnoj Koreji.       

Milorad Stojević napisao je impozantan književni opus – bibliografija mu sadrži više od šezdeset naslova! – u čemu i poetski i prozni te književno-znanstveni i esejistički rad čine jednako vrijedno i obimno ostvarenje, te u svemu tome ima i antologičarski  i književno-kritički opus (`Čakavsko pjesništvo XX. stoljeća`; Rijeka, 1987. i Pula, 2007.), koji je, također – u znanstvenim krugovima, među uglednim književno-kritičkim autoritetima u zemlji i inozemstvu – ocijenjen iznimno vrijednim, kvalitetnim.

Pisao je drame, radijske i tv-drame (`Kineska vaza`, 1980.), tekstove za stripove i scenarije za reklamne filmove.Stojević je dobitnik mnogih uglednih nagrada i priznanja, među kojima valja izdvojiti onu još iz 1971. godine – Nagradu A.B. Šimić, zatim Nagradu grada Rijeke (1987.) i Goranov vijenac (2004.). Zastupljen je u više antologija, panorama i pregleda hrvatske poezije i proze.

Član je Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog društva pisaca.Mnogostranu darovitost – osim u književnosti, gdje je dominantno ime u suvremenom hrvatskom književnom stvaralaštvu – pokazao je i u području likovnosti: održao je samostalnu izložbu svojih radova (u Rijeci, 1991. godine).