Festival svjetske književnosti

Tko kaže da dobra književnost nema publiku? Zbog Cabrea se sjedilo i na stepenicama

Maja Hrgović

Na otvorenju prvog Festivala svjetskog kazališta u Zagrebačkom kazalištu mladih. Dvorana Istra bila je puna, sjedilo se i na stepenicama...



ZAGREB » Da je Zagrebu zbilja trebao festival književnosti na početku jesenske kulturne sezone, pokazao je preksinoć sjajan odaziv publike na otvorenju prvog Festivala svjetskog kazališta u Zagrebačkom kazalištu mladih. Dvorana Istra bila je puna, sjedilo se i na stepenicama, odakle su posjetitelji pozorno slušali »Razotkrivanje« s Jaumeom Cabreom, vodećim katalonskim piscem, jednim od onih koji opravdavaju epitet »svjetski« u naslovu ove manifestacije.


Cabre je u razgovoru s urednikom izdavačke kuće Fraktura Seidom Serdarevićem, inicijatorom i organizatorom FSK-a, govorio ponajviše o svome najpoznatijem romanu »Glasovi Pamana«, priči o posljedicama građanskog rata u zabačenom, izmaštanom seocetu (osmišljenom prema jednom planinskom mjestu na koje je pisac naišao prije mnogo godina dok je planinario u Pirinejima) – čiji su se stanovnici prinuđeni nositi s osjećajima straha i neprobavljene mržnje te prekinuti šutnju kojom su naučili prekrivati svoje traume. 


  Bilo je zanimljivo iz prve ruke čuti kako ovaj uspješni književnik razlaže vlastitu romanesknu strukturu – govorio je o izazovu što ga je postavio sam sebi, odlučivši da priču o suočavanju s prošlošću (tu temu koja je na ovim prostorima tako važna i uvijek aktualna) postavi u dihotomiju, u dijalog prošlosti i sadašnjosti. Cabre je, razlažući motive u »Glasovima Pamana« govorio o temama biblijske osvete, oprosta, straha, šutnje, odgovornosti… 




  – Ostaci Frankovog režima i danas su prisutni u društvu. Od svega je ostao samo strah i šutnja. I u ovim desetljećima demokracije, ljudi su još uvijek skloni šutjeti o onome što se događalo prije pedeset, šezdeset godina, a ispod te šutnje je mržnja, povezana s činjenicom da su mnogi ostali bez svojih obitelji, da su im braća, roditelji, rođaci, pobijeni – rekao je Cabre, koji je ovaj roman pisao sedam i pol godina. 


  O temi koja je usađena u jezgru »Glasova Pamana«, suočavanju s prošlošću, Cabre je sinoć, drugog dana festivala, razgovarao na tribini s mlađim književnicima iz regije, Ivanom Simić Bodrožić i Gocetom Smilevskim (uz moderiranje Mirjane Rakić). 


  Govornici na otvorenju – ravnateljica ZKM-a Dubravka Vrgoč, direktor FSK-a Seid Serdarević i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić – istaknuli su kako je ovaj festival jedan od onih koji žele »prelazi granicu«. Jedan od načina na koji to čini jest uključivanjem u interakciju umjetnike iz različitih područja; glazbenike, likovnjake, pisce. Zlatar je posebno istaknula važnost živog doticaja publike s piscima, kojima je pak čestitala na tome što su izdržali taj samotnički posao pisanja. Festival, na kojemu će nastupiti, između ostalih, pisci Claudio Magris, Peter Nadas, Margriet de Moor – traje do 17. rujna, a ulaz na sve programe je besplatan.