Sa(n)jam knjige u Puli

Mate Matišić s Vojom Šiljkom o Dalmatinskoj zagori, Krleži, Andriću...

Glas Istre



    Sajam osim svog ozbiljnog dijela, ima i programe namijenjene najmlađima, odnosno »Monte Librić«. Po riječima njegove voditeljice Slavice Ćurković, ovogodišnje, četvrto po redu izdanje je i najuspješnije, i po održanim programima i po dolascima djece, individualnim i skupnim. Piknici s autorom ove godine su multimedijalni i interaktivni, a vode ih na vrlo spretan, zabavan i dinamičan način Ina Delić i Željka Kondić Dabo. Uz to se na »Monte Libriću« svakodnevno održavaju projekcije animiranih filmova te »Priča za laku noć«. Gordana Trajković u ulozi bake Librić na duhovit, zabavan, djeci blizak način, uz pomoć gosta autora, priča priče i ujedno predstavlja nova književna djela. 


   


Svoja su djela proteklih dana, između ostalih, predstavili: Koraljka Milun, Sanja Lovrenčić, Bruno Kuman, Željka Horvat Vukelja, Sonja Tomić, Jadranka Čunčić Bandov, Dubravko Jelačić Bužimski te Mladen Kušec, već gotovo pa zaštitno lice ove manifestacije.





    Šiljak ga je definirao »oštrim u pisanju« i velikim zaljubljenikom u glazbu. Matišić je potvrdio da glazbu voli od mladenačkih dana te da je od svog učitelja gitare puno naučio i o životu. Osvrnuo se i na svoju rodnu Ričicu, mjestašce u Dalmatinskoj zagori, koja se poput lajtmotiva proteže kroz njegovo stvaralaštvo. 


 Publika je saznala da dnevno promijeni nekoliko identiteta te da ga zanimaju razne stvari, u čemu se upravo očituje to osebujno i zanimljivo stvaralaštvo. Razgovor, protekao u ležernom tonu, bio je prekidan glazbenim intermecima u izvedbi samoga autora. Utjecaj na njegovo književno stvaralaštvo imao je i Miroslav Krleža, čija je djela naprosto gutao u mladosti, a Matišić se tijekom razgovora prisjetio i raznih epizoda iz svoga života i stvaralaštva.  

 Hommage Krleži


    Večer prije predstavljena je i njegova »Posmrtna trilogija«. Drame naslovljene »Sinovi umiru prvi«, »Žena bez tijela« i »Ničiji sin« završavaju samoubojstvom protagonista, odnosno pokazuju da je jedini zavičaj kojemu se mogu vratiti smrt.    


    Knjiga »Krleža – Marginalije« Vlahe Bogišića objavljena je u nakladi beogradskog »Službenog glasnika«, a predstavili su je Vlaho Bogišić, Milojko Knežević i Bruno Kragić, dva dana nakon što je predstavljena u Beogradu. Pulski festival knjiga i autora ušao je time u samu završnicu koja je ove godine posvećena velikim autorima ovih prostora – Miroslavu Krleži i Ivi Andriću. »Riječ je o književnoj premijeri, a upravo to pulska publika najviše voli« – rekla je direktorica sajma Magdalena Vodopija. 


    Zbirka tisuću Krležinih komentara i primjedaba na članke za enciklopedije koje je uređivao ili pokrenuo objavljena je u povodu 30. godišnjice Krležine smrti i godišnjice njegova dolaska u Beograd 1912.   


 Zaboravljeni nobelovac


    Ustvrdivši kako je riječ o univerzalnoj figuri kulture, autor Vlaho Bogišić je istaknuo da je Miroslav Krleža »djelujući u uvjetima izrazite društvene podijeljenosti, ipak uspio, ne izbjegavajući prijepore, uobličiti svoju polaznu estetsku poziciju kao nedvojbenu za pristaše i protivnike«. »Budući da nitko ne odriče da je Krleža najveći hrvatski pisac, njegovo su djelo i misao spontano ugrađeni u nacionalni jezični i kulturni standard«, poručio je Vlaho Bogišić.     

  Program »Drama identiteta« bio je u subotu naslovljen »Nobelovac Ivo Andrić«, o čemu su pred brojnom publikom govorili Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Duško Marinković i Vlaho Bogišić. Lovrenović se osvrnuo na činjenicu da su Andrićeva djela i dalje univerzalna i atemporalna, te da je Nobelova nagrada za njega bila na neki način opterećenje. Vlaho Bogišić govorio je o problematici prevođenja Ive Andrića te se osvrnuo na činjenicu da uopće nije bilo većih manifestacija obilježavanja pola stoljeća od dobivanja Nobelove nagrade za književnost, a najveće je obilježavanje bilo ono pulsko. 


    – Andrić je pisao jezikom za koji danas tvrdimo da ne postoji, kazao je Miljenko Jergović, a rasprava je zaključena uz naglašavanje potrebe da se Andrića više čita.