Tematska okosnica FEN-a ove je godine bila »Gdje je nestao čovjek?«, pa je većina predstava propitivala neke od aktualnih tema našega vremena
OPATIJA » Tijekom proteklih šest dana, od 22. do 27. travnja, Opatija je treći put ugostila Festival neovisnih kazališta, popularni FEN. Uz brojne predstave, koje su ponudile svojevrsni presjek hrvatske nezavisne kazališne scene, održane su i radionice, predstavljene teatrološke knjige te održan okrugli stol o PR-u u kulturi. Za razliku od nekih drugih festivala, FEN je karakterističan po svojoj neformalnoj atmosferi, a budući da nije natjecateljskog karaktera nema ni uobičajene napetosti i konkurencije zbog nagrada.
FEN je i prilika da publika tijekom tih nekoliko festivalskih dana vidi ono ponajbolje što hrvatska neovisna kazališta u ovom trenutku nude. Ni ove godine gledatelja nije manjkalo, a na ovogodišnjem FEN-u bile su zastupljene predstave za djecu, mlade i odrasle. Sudjelovala su pretežito kazališta iz Zagreba, koji ima i najbogatiju nezavisnu scenu, ali i kazališta iz Koprivnice, Mošćeničke Drage te polaznice studija »Gluma i mediji« iz Rijeke.
Za djecu i mlade
Predstave za djecu obuhvatile su naslove od onih doslovno za bebe do predškolskog i školskog uzrasta. Kazalište Mala scena iz Zagreba predstavilo se »Smiješnim čudovištem« Asaya Fujita, koje na djeci blizak i razumljiv način približava japansku kulturu i tradiciju, otvarajući i važno pitanje tolerancije i uvažavanja različitosti. Sasvim maloj djeci bila je namijenjena predstava »Priča o zvuku« Nore Krstulović i Vedrana Peternela u produkciji zagrebačkog UO-a Skroz.
Prema priči Johanne Spyri nastala je predstava »Heidi ide u školu« Kazališta Merlin iz Zagreba, a prema predlošku I.B. Mažuranić predstava »Iz bakine kutije: Šuma Striborova« Max teatra i Teatra Thalassa. Zagrebački Teatar Tirena izveo je naslov »Tko je to izumio« Nine Horvat, koji govori o hrvatskim izumiteljima i njihovim izumima. Prema La Fontaineovoj basni nastala je predstava »Lasica na tavanu« Studija Kubus iz Zagreba, a Teatar Oz iz Mošćeničke Drage izveo je »Pra-priče« Mihaele Sirotnjak Železnik. Ecija Ojdanić i Petra Radin izvele su predstavu za djecu »HaHa2O« Kazališta Moruzgva i Tvornice lutaka. Jedina predstava za mlade bila je »Kraljeva sluškinja« Borisa Kovačevića, u izvođenju Teatra Barakuda.
Aktualne teme
Tematska okosnica FEN-a ove je godine bila »Gdje je nestao čovjek?«, pa je većina predstava propitivala neke od aktualnih tema našega vremena. Drama »Plemena« britanske autorice Nine Raine, u koprodukciji Planeta Art i Teatra Exit, kroz motiv gluhih osoba otvara pitanje različitosti u društvu, kao i nedostatak komunikacije na svim razinama – od obiteljske do globalne. Društveno je aktualna i angažirana i predstava »Pasivni otpor« hrvatske autorice Dore Delbianco, koja se bavi temom migranata i diskriminacije. Predstava »Harem« Ane Tonković Dolenčić, u produkciji zagrebačkog kazališta Moruzgva, bavi se kritikom patrijarhata, dok »This Casting« Mirana Kurspahića i Teatra Rugantino donosi priču o povampirenom reality showu.
U kontekstu današnjeg hrvatskog društva vrlo je aktualna i predstava »Postdiplomsko obrazovanje« Vilima Matule i Siniše Labrovića (Binocular teatar), koja »uči« o zanatu koji se kod nas najviše isplati – kriminalu. Predstava »Muški-Ženski/Ženske-Muške« Bacača sjenki raskrinkava društvene stereotipe. Crna komedija »Žene u crvenom« Davora Špišića, u izvedbi Ludens teatra iz Koprivnice, tematizira hrvatsku stvarnost: krizu, nezaposlenost, deložacije… O odnosu sluga i gospodara govori predstava »Sluškinje« Kazališta Ulysses, prema Jeanu Genetu.
Općenito govoreći, FEN je bio u znaku glumačkih bravura, a kao primjer spomenimo predstave Teatra Exit »Kauboji« i »Njuške«. Prikazana je i jedna klaunovska predstava za odrasle, »Noć živih klaunova« Triko cirkus teatra. Ovogodišnji FEN ugostio je i čitav niz glumaca različitih generacije – od glumačkih veteranki Slavice Knežević i Vere Zime, do mladih glumačkih snaga koje predstavljaju sadašnjost i budućnost hrvatskog teatra. Možda više od svega bio je ovo festival izvrsnih glumačkih kreacija. Zanimljivo je i da se neovisna kazališta i dalje bave onim temama koje HNK-ovi i većina javnih kazališta uglavnom zaobilaze.
