ZAGREB  Kada ste posljednji put bili u kazalištu? Ako je vaš odgovor kad god mogu, ako već pratite online prijenose kazališnih predstava, ali i ako se ne sjećate, zanimat će vas da svake nedjelje u 20 sati kazalište Planet Art prenosi jednu od triju predstava koje su im trenutačno na repertoaru – »Tko je ovdje lud?«, »Ritina škola« te »Velika zvjerka«. Predstavu je moguće pogledati na https://live.planet–art.hr/, a posljednje izvedena predstava dostupna je i na zahtjev do iduće nedjelje kada se izvodi nova. Za gledanje uživo izdvojit ćete 39 kuna, dok je cijena snimke, koja se može pogledati unutar 48 sati od kupovine, 49 kuna. Naravno, predstave se mogu pogledati i uživo u zagrebačkom kazalištu Mala scena, iz kojeg i dolazi online prijenos.

S emitiranjem su počeli 25. listopada, a mi smo razgovarali s Markom Torjancem, osnivačem i ravnateljem kazališta Planet Art da nam kaže koliko je zadovoljan projektom online kazališta, koliki je interes publike, ali i kakvi su im planovi u budućnosti.

Četiri kamere i knjiga snimanja

– U proteklih mjesec i pol, skoro dva mjeseca otkako smo pokrenuli online kazalište, imamo prosječno 200 do 400 online gledatelja po predstavi i to je zaista izvanredan rezultat. To su brojke koje nadilaze kapacitete jedne pune dvorane u normalnim uvjetima. Naravno, gledatelja može biti i više i drago nam je da je interes iz tjedna u tjedan sve veći. Projekt je nov, kao i sam format online kazališta uživo te informacija tek treba doprijeti do najvećeg broja zainteresirane publike. Posebno veseli što se više od 90 posto ljudi koji su pogledali jednu predstavu vraća da pogleda i druge dvije. Očito, online kazalište je iskustvo koje ljudi žele ponoviti, kaže nam Torjanac, koji i glumi u predstavama, režira, a kao ravnatelj obavlja i administrativne te druge potrebne poslove.

Sljedeća je na rasporedu “Ritina škola”

Predstave se prenose s četirima kamerama, prema razrađenoj knjizi snimanja, i naš će sugovornik reći da mnogi karakteriziraju doživljaj gledanja kao kombinaciju kazališta i filma.
– Primijetio sam da vlada velika predrasuda prema kazalištu snimljenom za televizijski medij jer su obično snimke napravljene jednom kamerom i mikrofonom na toj kameri, udaljenoj metrima od glumaca. Takve su snimke nezanimljive, ali mi smo to, čini se po reakcijama, uspješno nadišli i s posebnom režijom i četirima kamerama radimo, možemo reći, potpuno novi format. Javljaju nam se ljudi iz SAD-a, Australije, Novog Zelanda, ali naravno i cijele Hrvatske s vrlo pozitivnim komentarima i podrškom cijelom projektu. Tu su i mnoge srednje škole koje nisu u velikim gradovima ili centrima te im je to jedini način da povedu učenike u kazalište, ali i tvrtke koje žele počastiti zaposlenike predstavom, opisuje Torjanac.

Neovisna kazališta

Ideju online kazališta već je nekoliko puta imao u zamisli, pogotovo u situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi – sve je manje publike koja dolazi na kulturna događanja te online prijenosi mogu biti jedan od načina na koji će se privući publika. No, i sama misija kazališta može postati svrhovitija jer je dužnost kulture da pokuša doprijeti do svuda – svakog otoka ili mjesta gdje kazališta inače gotovo da ne dolaze.
– Mi smo s velikim entuzijazmom ušli u ovaj projekt jer tehnologija omogućava da kultura dopre i ondje gdje inače rjeđe dolazi. Također, planiramo nastaviti s ovim formatom i kada prođe koronakriza. U veljači ćemo izaći s trima novim predstavama prilagođenim za online prijenos. Mislim da je ovo projekt koji ima potencijal i za dalje jer, kako smo rekli, ljudi koji fizički nisu u mogućnosti doći u Zagreb ili posjetiti kazalište na ovaj način mogu online otići u kazalište i pogledati predstave gdje god da se nalaze, dodaje Torjanac.
Raditi u malom, neovisnom kazalištu zahtjevno je i izvan uvjeta nametnutih zbog koronavirusa, kaže naš sugovornik, ali dodaje da se ne misle predavati.

Iz predstave »Velika Zvjerka« / Foto : PLANET ART

– Potrebno je jako, jako puno raditi i okupiti zaista pouzdanu ekipu koja može podnijeti velike napore jer si jednostavno nemamo mogućnosti priuštiti puno ljudi. Naprimjer, Planet Art ima prosječno 110 predstava godišnje, što je otprilike nešto više od polovice obaveza javnih kazališta po broju predstava. Cijeli administrativni dio posla, oglašavanje, marketing, organizaciju, planiranje mora obavljati jedna osoba, dok je u javnim kazalištima na svim tim poslovima prosječno zaposleno od 10 do 40 ljudi. Sva su neovisna kazališta otprilike u istoj situaciji, opstaju na entuzijazmu i očekuju vremena u kojima će biti više sluha, pogotovo za nezavisnu kulturu zbog same dobrobiti društva. Treba pronaći modalitet kako pomoći neovisnim projektima jer kultura ne može biti samoodrživa u zemlji od četiri milijuna stanovnika. Ako je se prepusti tržištu, ona doživljava banalizaciju, kaže Torjanac, koji je i nezavisni gradski zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Klijentelizam u području kulture

– Kulturi i kazalištu teško je funkcionirati u situaciji uza sve političke probleme koje imamo od Grada Zagreba, koji umjetnike ucjenjuje poslušnošću, koji ne omogućava dovoljno infrastrukture i tako dalje. Klijentelizam se u području kulture ne rješava i on koči bilo kakav razvoj i zamah svima, i javnim institucijama i neovisnim kazalištima. Problem je također što je u proteklih deset godina oko pola milijuna obrazovanih ljudi od 25 do 50 godina otišlo iz Hrvatske, a upravo su oni konzumenti kulture. U takvim uvjetima hrvatska kultura već dugo propada, a prvo nastradaju oni koji su neovisni. Prepreke su mnoge, no moramo istupati s argumentima i upozoravati o važnosti kulture i javnost i politiku. Mi nažalost nismo sredina koja je sklona novitetima, a vidjet ćemo hoće li nas ova kriza možda potaknuti na promjene, ističe Torjanac.
Na kraju smo se dotakli budućnosti i ciljeva Planet Arta.
– Primarni je cilj svakako da kazalište opstane, a želim i da se nastavimo baviti zanimljivim i intrigantnim temama i predstavama. Predstave Planet Arta su među najizvođenijima u Hrvatskoj i nadamo se da će se nešto promijeniti u kulturnim politikama na državnoj i lokalnoj razini kako bi kultura mogla dobiti zamah jer je, nažalost, gotovo potpuno izgubila svoju prosvjetiteljsku funkciju. Kultura mora biti prisutna u svakom segmentu života, od obrazovanja nadalje, kako bismo dobili društvo koje je sposobno kulturno živjeti i raspravljati o temama koje kultura i umjetnost nude, zaključio je Marko Torjanac.