Rasprava

Okrugli stol: ‘Novi Zakon o kazalištima koncentrira moć u rukama političkih moćnika’

Ante Peričić

Foto Jurica Galešić Facebook

Foto Jurica Galešić Facebook

Sudionici su zaključili da ne samo da ima drame u Zakonu o kazalištima, već i puno tragikomedije i farse, te da u ovoj zemlji svi zaboravljaju da je politika tu zbog nas, a ne mi zbog nje



ZAGREB – Da itekakve drame ima u novom Zakonu o kazalištima, posvjedočili su na okruglom stolu u organizaciji stranke Centar splitski gradonačelnik Ivica Puljak, dirigentica i članica Kazališnog vijeća splitskog HNK-a Marija Ramljak, redateljica i vlasnica portala teatar.hr Nora Krstulović te dirigent i suradnik Novog lista Igor Vlajnić. Konferencija koja je trajala gotovo dva sata u prostorijama HND-a, zbila se uz prisustvo (nedovoljnog broja!) kulturnjaka, kazalištaraca i strukovnih udruga.


Svi govornici složili su se kako novi Zakon o kazalištima birokratizira kulturu, istovremeno potpuno koncentrirajući moć u rukama političkih moćnika.


»Pola budžeta za kulturu Grada Splita odlazi u splitski HNK. Riječ je o iznosu od oko 50 milijuna kuna, a istovremeno se susrećemo s činjenicom da mi, koji toliko ulažemo u to kazalište, ne možemo odlučivati tko će biti intendant. Tako smo došli do problema da centralna vlast ne poštuje lokalnu vlast i to je protivno svim vrijednostima Europske unije, napose načela supsidijarnosti«, kazao je Puljak, dodajući kako u novom prijedlogu Zakona koji uskoro u Sabor odlazi na prvo čitanje, stoji da će intendanta birati gradonačelnik – što je u suprotnosti s dosadašnjom praksom u kojoj je Gradsko vijeće biralo Kazališno vijeće te potvrdilo intendanta na prijedlog Kazališnog vijeća.


Zakon napisala tajna skupina




»Novi Zakon donosi niz mogućnosti odlučivanja o bitnim stvarima izvan fokusa javnosti, iako je od ogromne važnosti da takve kulturne institucije ostanu pod ingerencijom gradskih vijeća«. Krstulović je kazala kako su prijepori oko najnovije verzije ZOK-a započeli prije skoro dvije godine, kada je počeo rad na tom zakonu i kada je mimo svih dobrih običaja, pravila i preporuka EU-a i domaćih pravobranitelja, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u potpunoj tajnosti odabrala grupu ljudi koja će pisati taj zakon.


»Ona tako nije išla standardnom procedurom kontaktiranja strukovnih udruga, već je jedna tajna skupina, čiji sastav u cijelosti mi dandanas ne znamo, napisala Zakon. Sličan recentan primjer dogodio se s Lex Agrokor, a znamo kako je on završio i što je donio. Podsjećam, pet hrvatskih narodnih kazališta ima godišnji proračun od 250 milijuna kuna. Kada se na taj način krene izrađivati zakon od nacionalnog značaja – ništa ne može dobro završiti«, istaknula je, ponovivši kako se dogodila radikalna promjena u konceptu zakona i to u trenucima kada je iz javne rasprave isti otišao u Sabor.


»U zemlji u kojoj svakodnevno izbije minimalno jedan korupcijski skandal, Ministarstvo predlaže da se izvješća o poslovanju kazališta ne raspravljaju na predstavničkim tijelima, već u nadležnom uredu za kulturu, tj. opet na stolu gradonačelnika, tako da nećemo imati niti javnu raspravu o tome kako HNK-ovi posluju. Od tajnosti javne skupine do pokušaja da se skrije poslovanje kazališta – sve vodi k tome da je jasno da poslodavac nema dobre namjere ni prema struci, ni prema javnosti, ni prema kazalištima. Ne znam koja je odredba tog prijedloga zakona problematičnija od druge«.


Zadiranje u radnička prava


Ramljak je, s druge strane, upozorila na to da će po novom zakonu intendant praktički biti nesmjenjiv od strane izvršnog tijela osnivača. Osim toga, ovlasti kazališnih vijeća svedene su na birokratsku funkciju, a nemogućnost praćenja financijskog i kadrovskog izvršavanja programa dovest će do autokratskog i manipulativnog vođenja ustanova bez mogućnosti utjecaja od strane kazališnih vijeća, upozorila je.


Osim navedenih problema u novom Zakonu, Vlajnić je upozorio kako ovaj prijedlog zadire u radnička prava. »Neki će predstavnici sindikata ili pojedinih strukovnih udruga djelomično biti zadovoljni s nekim aspektima Zakona, ali javlja se čitav niz problema – počevši o politike smanjivanja trajnosti ugovora i smanjenja trajnosti zaposlenja, do uvođenja tzv. periodične evaluacije umjetničkog doprinosa, koju će provoditi netko na temelju vlastitih sudova. To nas dovodi u situaciju da će doista biti moguće da netko odluči nekoga maknuti s određene pozicije isključivo na temelju, jednostavnim rječnikom rečeno, simpatije, odnosno antipatije, a to otvara mogućnost za niz osobnih obračuna. Rijeka je, kao kazalište, bila testni centar za odredbe ovog zakona. Dok sam još radio u »Zajcu«, susretali smo se s cijelim nizom katastrofalnih pokušaja koji su prošli i kasnije su ugrađeni u ovaj zakon i svi bi umjetnici zbog toga trebali biti zabrinuti«.


Pored spomenutog, naglašen je problem nove institucije koja se donosi ovim zakonom, a koja je nepoznata u hrvatskom i svjetskom zakonodavstvu, a zove se »procjena umjetničkog doprinosa«, što znači da će postojati osoba u kazalištu koja će moći procijeniti tko je u stanju proizvoditi umjetnost. »To bi isto tako značilo da postoji jedan aršin što to umjetnost jest. Imali smo u recentnoj povijesti, a kroz stoljeća da ne spominjem, slučajeve u kojima su umjetnička djela koja danas slavimo kao najveće ‘sinove i kćeri’ našeg naroda bili proglašavani šundom i zabranjivani. Ideja da intendant i nekoliko njegovih odabranika – jer on bira tu famoznu komisiju, mogu procjenjivati je li netko sposoban proizvoditi umjetnost, samo je eufemizam za cenzuru i opravdanje za osobne osvete«, naglasila je oštro Krstulović.


Baletni umjetnici


U raspravu se uključila i Tihana Trupeljak-Bujanić, članica ansambla Baleta zagrebačkog HNK-a, kazavši kako su balerine i baletani do sada bili u položaju u kojem je jedna osoba odlučivala o njihovoj sudbini, odnosno ravnatelj baleta, a sada će to ipak biti 5 osoba, što donosi promjenu. Nadalje, po novom zakonu, članovi baletnih ansambala više neće dobivati ugovore na dvije godine, pa tek nakon 16 godina rada dobiti ugovor na neodređeno.


»Mi se hvatamo za mrvice, ali novi zakon definitivno za nas donosi promjene bolje nego ikada do sad«, kazala je, na što je Krstulović odgovorila: »Ovako izgleda štokholmski sindrom u hrvatskom kazalištu.« Nacionalni prvak baleta zagrebačkog HNK-a i predsjednik Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika Svebor Sečak u svome obraćanju kazao je kako ga jedino brine dinamika primjene zakona jer je njegova strukovna udruga »imala godinu dana krvavih pregovora s Ministarstvom, a uspjeli smo postići dogovor oko toga da mogućnost prekvalifikacije ostane kao mogućnost, a ne kao obveza. Mi smo se izborili za ono što smatramo da nam pripada, izborit ćemo se i da primjena bude adekvatna i da zbrine svakog pojedinca«, naglasio je Sečak, dok su Ramljak, Krstulović i Vlajnić zaključili kako ne samo da ima drame u Zakonu o kazalištima, već i puno tragikomedije i farse te da, po riječima Krstulović, u ovoj zemlji svi zaboravljaju da je politika tu zbog nas, a ne mi zbog nje.