Treća sjednica

Kazališni sabor o statusu “Zajca”: Većina želi kazalište s predznakom nacionalnog

Kim Cuculić

Foto: Marko Gracin

Foto: Marko Gracin

Zamjetan je rast riječke Opere, ali Hrvatska drama ima daleko najviše gostovanja u Europi i regiji



RIJEKA Treća sjednica Kazališnog sabora HNK-a Ivana pl. Zajca sazvana je izvanredno, a raspravljalo se na temu »Nacionalno – Narodno – Regionalno – Gradsko – Međunarodno / Hrvatsko – Primorsko-goransko – Riječko – Europsko kazalište«.


Dramaturginja riječkog kazališta Nataša Antulov moderirala je sjednicu, a članice radne skupine Andrea Mešanović, Manon Giron, Vesna Valenčić i Sanja Novak pripremile su kratak uvod u temu. Bavile su se statusom nacionalnih kazališta od 18. stoljeća do danas. Sjednici je prisustvovao i Ivan Študir, viši stručni savjetnik službe za dramske umjetnosti i audio-vizualne djelatnosti Ministarstva kulture.


Radna skupina postavila je pitanje kriterija za dobivanje nacionalnog statusa, kao i treba li jednoj državi više od jednog nacionalnog kazališta, je li najvažnija kvaliteta i raznolikost programa ili da se ono nalazi u glavnom gradu? Ivan Študir pojasnio je da su uvjeti za dobivanje statusa nacionalnog kazališta postojanje baleta, opere i drame, iako se ni drugim kazalištima ne brani nazivati se tako. Razlika je u financiranju programa o kojem odlučuje Kulturno vijeće Ministarstva i predlaže ministru koji onda ima posljednju riječ.




Jedna je zastupnica zatim naglasila kako je zamjetan rast riječke Opere i da bi već zbog takve kvalitete opernog programa usporedivog s bečkim, na čije izvedbe stiže i publika iz Italije, Njemačke, Austrije, upravo riječko trebalo biti i ostati nacionalno. Na to je replicirao v.d. intendanta Marin Blažević riječima da je, u umjetničkom smislu, Drama daleko progresivnija od svih drugih grana jer niti jedan ansambl ne gostuje u Europi i regiji kao Hrvatska drama.


Raspravu je izazvala i činjenica koju je spomenuo Študir – festival Splitsko ljeto, iako se odustalo od statusa festivala od nacionalnog značaja, dobilo je dva milijuna kuna od Ministarstva kulture, dok su primjerice, Riječke ljetne noći dobile pedest tisuća kuna. Za repliku se javila Helena Semion Tatić, ravnateljica direkcije programa Odjela za kulturu Grada Rijeke kazavši da Grad sufinancira HNK Ivana pl. Zajca sa 71 posto, a da je iznos kojeg Ministarstvo izdvaja za Riječke ljetne noći sramotan i uvredljiv.


Uslijedilo je glasovanje – za Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca s nacionalnim statusom bilo je 21 od ukupno 30 »zastupnika«, suzdržanih je bilo šestero, dok je protiv, odnosno za drugi naziv i status bilo troje.