Izložba obuhvaća panoe, ali i predmete iz fundusa muzeja vezane za život pomoraca / Snimio Roni BRMALJ
U svojim djelima Joseph Conrad je opisao živote često nepismenih i neobrazovanih mornara koji su na jedrenjacima na kraju 19. i početku 20. stoljeća plovili svjetskim morima. Među njima je bilo i hrvatskih pomoraca
RIJEKA Gostujuća izložba »U potrazi za Conradom«, posvećena književniku i pomorcu Josephu Conradu, otvorena je u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci. Izložba je izvorno bila prvi put postavljena u Muzeju mora u Genovi 2014. na stogodišnjicu dolaska Josepha Conrada u Italiju, a potom je gostovala u Milanu i Cesenaticu.
Majstor engleskog jezika
Izvorni postav izložbe koju su priredili Giancarlo Costa i Pierangelo Campadonico obuhvaća niz panoa s isječcima piščevih knjiga i pripovijesti koji prenose njegova razmišljanja, iskustva i doživljaje, u kombinaciji s biografskim podacima. Tome se Pomorski i povijesni muzej pridružio izlošcima iz vlastitog fundusa, i to građom vezanom uz život pomoraca te predmetima koje su donosili sa svojih putovanja po egzotičnim zemljama.
Joseph Conrad, pravim imenom Jozef Teodor Konrad Korzeniowski, jedan je od najvećih engleskih pisaca 20. stoljeća, nezaobilazan autor svim ljubiteljima pomorske tematike i čovjek iznime biografije. Rođen je 3. prosinca 1857. u Berdichevu u Ukrajini, u poljskoj plemićkoj obitelji. Zbog javnog istupanja protiv ruskog cara obitelj je prognana u sjevernu Rusiju. S 12 godina ostaje bez roditelja, a brigu o njemu preuzima ujak.
Jedan od najvećih pisaca o moru, prvi je put vidio more u svojoj šesnaestoj godini. Sa 17 godina Conrad napušta Poljsku, ukrcava se na brod za Francusku te prolazi put od običnog mornara, a jedno vrijeme i krijumčara, do zapovjednika broda. Usporedno otkriva i razvija svoj književni dar, s naglašeno antikolonijalističkim svjetonazorom.
Nakon nekoliko godina plovidbe na francuskim brodovima, 1878. godine prešao je na engleske, a putovanja su ga vodila na sve kontinente. Isprva je znao tek nekoliko engleskih riječi, ali to ga nije omelo u pomoračkom napredovanju, a niti u pisanju na engleskom jeziku. Rijedak je primjer pisca koji je postao majstorom izražajnosti u jeziku koji mu nije bio materinji, već ga je naučio tek nakon svoje dvadesete godine.
Coppola i Welles
Conrad je umro 1924. godine, a za sobom je ostavio romane, među kojima »Lord Jim«, »Nostromo« te »Srce tame« koji je ga svrstava u pionire moderne književnosti. Roman govori o kolonijalnom ugnjetavanju koje je Conrad upoznao za boravka na rijeci Kongo u Africi, a poslužio je kao predložak čuvenom filmu Francisa Forda Coppole »Apokalipsa danas«. Adaptacija ovog djela bila je i prvi projekt Orsona Wellesa ponuđen filmskoj kompaniji RKO Pictures, ali zbog političkih razloga nije prihvaćen. No, zbog korištenja više narativnih perspektiva u prikazu glavnog lika, kritičari Wellesovu fascinacijom Conradovim »Srcem tame« povezuju i s kultnim filmom »Građanin Kane«.
U svojim djelima Conrad je opisao živote često nepismenih i neobrazovanih mornara koji su na jedrenjacima plovili svjetskim morima. Među njima je bilo i hrvatskih pomoraca. Na taj način njegova djela predstavljaju i dio hrvatske pomorske baštine. Između ostalog, na izložbi su prezentirani i isječci s vrlo kritičnim Conradovim razmišljanjima o potonuću »Titanika«. Izložba ostaje otvorena do 9. rujna.