Moje, tvoje, naše

“Svijet u bunilu”: Propitivanje utjecaja umjetne inteligencije na stanje našeg uma

Valentina Botica

Foto NIkola Blagojević

Foto NIkola Blagojević

Izložba se održava u sklopu 21. izdanja programa “Moje, tvoje, naše” udruge Drugo more,



Kako to izgleda kada utonemo u san, ali san je zapravo java prepuna nepovezanog, histeričnog i nestvarnog sadržaja, a koji je opet toliko isprepleten da nas malo-pomalo vodi u bunilo?


Tako nekako je izgledalo otvorenje izložbe “Svijet u bunilu” u prostoru Filodrammatice, gdje su se u polumraku izmjenjivale apsurdnosti, opasnosti i promišljanja o utjecaju umjetne inteligencije ne samo na naše živote, nego i na kompletno stanje našeg uma.


Foto galerija: Izložba "Svijet u bunilu" Foto: Nikola Blagojević


Izložba se održava u sklopu 21. izdanja programa “Moje, tvoje, naše” udruge Drugo more, a program je ove godine pod kustoskim vodstvom Daniele Cotimbo ponudio ambiciozno istraživanje fenomena koji autorica naziva “algoritamskim transom“.




Već u uvodnom tekstu izložbe, Cotimbo suvremenu stvarnost opisuje kao produženi budni san, a upravo se taj osjećaj prelijevao i tijekom otvorenja – zrakom su se miješali osjećaji nelagode i znatiželje, a okupljeni radovi posjetitelje su privlačili u taj san iz kojeg vjerojatno nikada nećemo u potpunosti izaći.



“Trenutnim medijskim krajolicima dosta odjekuju mnoge karakteristike sanjanja, poput nepredvidivog toka nevjerojatnih sadržaja ili malo vjerojatnih asocijacija”, piše kustosica, a taj nepredvidiv tok malo-pomalo će postati jedno od oružja masovne konfuzuje.


Tehnologija je “alat koji jača ideološke podjele, ako ga se već izravno ne koristi za upravljanje dronovima i drugim vojnim sustavima.



Rezultat takve kolektivne psihoze jest stalna nesigurnost, u kojoj nas stalna prisutnost umjetnog sadržaja udaljava od ideje objektivne stvarnosti i usmjerava prema pričama koje imaju sve više utjecaja na naše živote.


Dok s jedne strane tražimo alate za provjeru istinitosti, s druge se prepuštamo lutanjima svijetom apsurdnih narativa i teorija zavjere”, piše Cotimbo.



Upravo su se lutanju prepuštali i posjetitelji izložbe koji su u malom, kroz nekoliko radova, osjetili taj algoritamski trans. Radovi su kroz osjećaj bunila vodili jedan do drugog, stvarajući istovremeno osjećaj kulminacije gubljenja u sadržaju, do finalnog AI pakla.


U video-esejima iz trilogije The Future Is Weird AF autorice Silvije Dal Dosso, sintetički glas evocira distopijski pejzaž današnje medijske kulture – svijet virtualnih influencera, oživljenih slavnih osoba i sve zamršenijih odnosa između ljudi i strojeva.


Video-eseje pratila su i tri tanjura tjestenine, koju su prepoznali svi koji su razvoj umjetne inteligencije popratili kroz simulaciju Willa Smitha.


Na jednom od zidova, jezu je izazivala instalacija IUDICIUM umjetnika Zacha Blasa, koja kroz apokaliptične i gotovo religijske prizore razotkriva ideološke slojeve tehnoloških sustava.


Referirajući se na motive suda, nadzora i kontrole, rad sugerira da se suvremeni život sve više reducira na podatke i predikcije.


U kontrastu, ali jednako sugestivno, kolektiv Most Dismal Swamp u radu The Bastard Fields gradi gusti, halucinatorni okoliš u kojem se digitalni višak pretače u osjećaj psihičke nestabilnosti.


Zanimljiv i interaktivan bio je projekt AI Fatigue Rehab Agent kolektiva Malpractice, zamišljen kao terapijski chatbot koji istovremeno liječi i problematizira zamor od umjetne inteligencije.



Povezano s time, kolektiv je izveo i performans All Inclusive AI Hell Cruise, koji je publici ponudio ironično i groteskno iskustvo u svijetu potpune tehnološke zasićenosti.


U interaktivnom performansu, tijekom kojeg je publika preko mobitela ogovarala na postavljena pitanja, kolektiv nas je vodio kroz palube AI broda ovisno o tome na koji način se shvaća i koristi umjetna inteligencija.


Na izložbi su radovima sudjelovali i studenti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Njihovi su radovi izloženi u foajeu i predstavljaju generacijski odgovor na iste teme, a ulaze u dijalog s glavnom izložbom, pokazujući kako mlađa scena već aktivno promišlja posljedice života u algoritamski oblikovanom svijetu.



U petak se odvijaju i predavanja i paneli u velikoj dvorani Filodrammatice, gdje umjetnici i kustosica dodatno produbljuju teme izložbe – od pitanja autorstva i istine do mogućnosti otpora unutar digitalnih sustava.


Izložba će biti otvorena do 14. svibnja.