Putem različitih materijala – letaka, novina, knjiga, razglednica, plakata i filmskih žurnala – izložba upoznaje posjetitelje s propagandnim utjecajima kojima su Vojvođani tijekom Drugoga svjetskog rata bili izloženi s raznih strana. Naime, kad je u travnju 1941. Vojvodina rasparčana, Srijem je pripao Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Bačka je ušla u sastav Mađarske, Banat u sastav kvislinške Srbije, mada je stvarna vlast pripadala njemačkoj vojnoj upravi.
Tri sistema
Na taj način stvorena su tri okupacijska sistema, nasuprot kojima je stajao Narodnooslobodilački pokret. Upravo na taj način grupirani su i eksponati na izložbi. Poseban dio u okviru okupacijske propagande posvećen je antisemitskoj i antiboljševičkoj propagandi, a osim samih propagandnih sadržaja izloženi su i neki od aparata za njihovu reprodukciju – geštetner, vojna radio-stanica, pisaća mašina, fotoaparati iz tridesetih godina 20. stoljeća, gramofon, radio-aparati i kinoprojektor.
Ideja izložbe, prema riječima Kristine Meneši, bila je prikazati publici poruke svih neposredno prisutnih aktera u Drugom svjetskom ratu u Vojvodini i približiti utjecaje kojima su bili izloženi.
Otvorenju izložbe kao poseban gost prisustvovao je i Rastko Schwalba, nakadašnji ravnatelj riječkog Muzeja narodne revolucije u kojem danas djeluje Muzej grada. Uz pohvale izložbi koja pokazuje nastojanja totalitarnih režima da ukinu slobodu ljudske misli i drukčiji način razmišljanja, on se posebno osvrnuo na propagandu Narodnooslobodilakog pokreta, naglasivši kako ciljevi suprotstavljenih propagandi ni izbliza nisu bili isti. Ciljevi partizanskog pokreta bili su integralni dio antifašističkog pokreta, kao što je ta borba bila integralni dio pobjedničkih snaga progresa i zato granica između progresa i regresa uvijek mora biti jasno iskazana.
Bizarna koincidencija
Po njegovu mišljenju, riječ je o izložbi koja ne govori samo o propagandi u jednom ratnom vremenu, već postavlja i otvara mnoga danas aktualna pitanja. Podsjetivši na ukidanje muzeja revolucije i sistematsko rušenje tri tisuće spomenika palim borcima NOP-a u Hrvatskoj, Schwalba je konstatirao kako se »to ukidanje istine, začudo, ne smatra vulgarnom propagandom«, a kritički se osvrnuo i na inicijativu da Dan antifašističke borbe prestane biti državnim praznikom, »kao da će nas to spastiti od pljačke, korupcije i laži koji su zahvatili ovo društvo«.
Izložba se može pogledati do 10. travnja. Iako organizator time nije imao namjeru odaslati bilo kakvu poruku, s obzirom na temu izložbe zanimljivo je primijetiti da njezina završnica pada točno na dan proglašenja NDH.
