GRAFIČKA MAPA MAJE S. FRANKOVIĆ

Proustovske meditacije o prolasku vremena

Maja Hrgović

Maja S. Franković inventivna je umjetnica koja »fenomenalno poznaje tajne zanata«, a sada je trijumfalno uskrisila litografiju, vrlo zahtjevnu grafičku tehniku koju mnogi izbjegavaju



ZAGREB » Grafičkom mapom »Jutro«, koja je jučer predstavljena u Kabinetu grafike HAZU, riječka umjetnica Maja S. Franković stigla je na sam vrh grafičkih dosega i trijumfalno uskrisila litografiju, tu vrlo zahtjevnu tehniku koje se studenti grafike mahom spremno odriču upravo zbog njezinih velikih izvedbenih i umjetničkih zahtjeva. U toj se ocjeni slažu muzejska savjetnica Slavica Marković i likovna kritičarka Iva Körbler koje su govorile o tom ambicioznom izdanju HAZU-ove edicije »Argola«, namijenjenom krugu znalaca i poznavatelja grafike.


  – O svakom listu ove mape moglo bi se napraviti pravo malo istraživanje. Svaki otisak nadilazi eksperiment i igru. Umjetnica slobodno istražuje, igra se s teškim, apstraktnim temama koje nije lako prenijeti na grafički otisak. Ona ne ponavlja ranije matrice, sa svakom novom izložbom vidjeli smo da bira nove, specifične boje, pa tako i ovu mapu odlikuje vrlo sadržajna uporaba boja – a teme kojima se bavi kreću se u domeni prirodnih fenomena – proustovskim protokom vremena, zalaskom sunca, kišom – istaknula je Iva Körbler koja duže vrijeme prati grafički opus Maje S. Franković i smatra je inventivnom umjetnicom koja »fenomenalno poznaje tajne zanata«.


  Litografije odišu ugodnom meditativnošću, za koju Körbler kaže da je postignuta korištenjem reduciranih grafičkih elemenata.   – Za mene u litografiji nema komplicirane tehnike, ali čim kažete studentima da je za rad potreban kamen, odmah misle da je to jako teško. Čistiti kamen s kamenom, to pomalo odbija naše studente i grafičare od bavljenja litografijom – rekla je Franković, napomenuvši da u Hrvatskoj doduše postoji problem s ateljeima za litografiju: samo ih je četiri, od čega se dva nalaze u Zagrebu, a dva u Rijeci.

  Bilo je zanimljivo čuti autoricu kako govori o povijesti litografije u kojoj je vrhunske dosege ostvario Touluse Lautrec. Naglasila je da je litografija kroz povijest prošla i dobre i loše faze – a sad je na snazi opet povoljno razdoblje za tu tehniku, barem u inozemstvu, gdje se studenti grafike sve više zanimaju za klasične tehnike, pa se tako vraćaju i litografiji, tražeći odmak od zasićenosti kompjuterskim tehnikama.




  – Litografija sama po sebi nije komplicirana tehnika, a uvjerena sam da ne manjka ni interesa studenata za nju, barem ne u Rijeci. Pravi je izazov jedino u tome kako predstaviti litografiju široj publici i zainteresirati je za nju – zaključila je Maja Franković.