Bratovštine su se razvile pod okriljem i za potrebe Crkve i liturgije, ali su imale velik značaj za lokalno stanovništvo jer su potpomagale svoje članove i njihove obitelji te su se brinule za razvoj naselja, odnosno one infrastrukture koja je bila potrebna puku. Na cresko-lošinjskom području su značajne i zbog očuvanja identiteta, budući da su sve do 17. st., kada je otočki knez zabranio njenu uporabu, njihove knjige pisane glagoljicom
MALI LOŠINJ Večeras (s početkom u 20 sati) u malološinjskoj Galeriji Fritzy otvora se izložba »Bratovštine na području bivše osorske komune«, autorice Marijane Dlačić. Na izložbi će biti prikazan povijesni razvoj bratovština s naglaskom na njihovu socijalnu i društvenu ulogu, a dati će se i prikaz njihove kulturno-povijesne ostavštine.
Bratovštine su se razvile pod okriljem i za potrebe Crkve i liturgije, ali su imale velik značaj za lokalno stanovništvo jer su potpomagale svoje članove i njihove obitelji te su se brinule za razvoj naselja, odnosno one infrastrukture koja je bila potrebna puku. Na cresko-lošinjskom području su značajne i zbog očuvanja identiteta, budući da su sve do 17. st., kada je otočki knez zabranio njenu uporabu, njihove knjige pisane glagoljicom.
Bratovštine se međusobno razlikuju po svojim obilježjima. U svakom naselju je postojala »glavna« bratovština nazvana po titularu mjesne crkve, a ujedno je i predstavljala određen oblik mjesne uprave (poput bratovština sv. Antuna Opata u Velom Lošinju, sv. Martina u Malom Lošinju, sv. Gaudencija u Osoru).
Osim ovih, postojale su i bratovštine priključene nekom oltaru u crkvi (na primjer, Bratovština sv. Antuna Padovanskog u Osoru ili sv. Romula u Malom Lošinju) te laičke škole s cehovskim karakteristikama (primjerice bratovštine sv. Nikole u Velom i Malom Lošinju).
U 17. st. dolazi do »procvata« marijanskih bratovština priključenih nekom redovničkom redu (bratovštine Gospe od Ružarija i Gospe Karmelske u Velom i Malom Lošinju, Osoru, Svetom Jakovu i Susku) te laičkih škola s isključivo vjerskom i dobrotvornom ulogom (mnogobrojne bratovštine Presvetog Sakramenta i Dobre Smrti).
Početkom 19. st., u vrijeme francuske uprave, bratovštine se ukidaju, iako neke od njih nastavljaju djelovati, no s bitno smanjenim utjecajem. U 20. st. su nastavile djelovati samo bratovštine Presvetog Sakramenta, no i one su se postupno gasile u drugoj polovici soljeća.
Izložba će biti otvorena do 3. listopada. Radno vrijeme je od utorka do nedjelje od 10 do 13 te od 19 do 22 sata (ponedjeljkom zatvoreno). (S. H.)
