Kustosi Darko i Jasmina Bavoljak napravili su presjek poetika tridesetogodišnjeg rada slovenske grupe kroz multimedijalne instalacije, uljane slike, grafike, fotografije, video, zvuk, manifestne tekstove i dokumente. Izložba je otvorena do 26. svibnja
ZAGREB Hladnoratovsko i posthladnoratovsko sivilo na velikim platnima koja prikazuju zamrla tvornička postrojenja, radnike bez očiju, revolucionare, čekiće, križeve omotane bodljikavom žicom; groteskna lica seljaka, portreti Lenjina, Marksa i Engelsa; stalci s izloženim starim aparatima koji prizivaju neglamurozni komunizam (megafon, magnetofon, gramofon i tranzistor); pa uniforme ovješene na zidovima, kolaži s rekvizitima vojničkog života i pedantno rekreiranje ljepotnih slikarskih izričaja (samo sa začudnim, provokativnim, modernim motivima) – to su koordinate šarolike izložbe »Ausstellung Laibach Kunst 1980-2011: ‘Ceci n’est pas Malevich’« koja nudi retrospektivan uvid u bujni stvaralački život performerske multimedijalne grupe »Laibach«.
Izložba je otvorena preksinoć u Domu hrvatskih likovnih umjetnika, u Galeriji PM, gdje je prije 28 godina bila priređena izložba njihovih radova, a nakon samo tri dana naprasito zatvorena tadašnjom režimskom intervencijom. Ovaj put »Laibach« se vraća moćniji, veći, jači: kustosi Darko i Jasmina Bavoljak napravili su presjek poetika tridesetogodišnjeg rada ove slovenske grupe, kroz multimedijalne instalacije, uljane slike, grafike, fotografije, video, zvuk, manifestne tekstove i dokumente. Ovo potonje lijepo uobličuje vizualni materijal, nudeći čvrsto teorijsko opravdanje za naočigled stihijski eklekticizam.
Kako stoji u jednome proglasu, »Laibach« svojom umjetnošću poziva na priznavanje svih stilova, svih pravaca, na spoznaju univerzalnosti trenutka – i na prestanak kretanja i traganja, prestanak stilskih i estetskih invencija.
Muzealizacija »Laibacha«
– Ova je izložba muzealizacija »Laibachova« života i rada, ali i naše prošlosti – istaknula je Jasmina Bavoljak, podsjetivši na ono nesretno gašenje izložbe 1982. godine.
Grupa je i to iskustvo utkala u svoj opus: ciničnim predznakom označeno djelo »Nosite svoju ljepotu drugdje!« (kombinirana tehnika, nastalo ove godine), govori upravo o policijskoj intervenciji kojom su ispraćeni do zagrebačkog Glavnog kolodvora na vlak za Ljubljanu. Naslov tog rada citat je poruke što ju je tada gnjevno ispalio jedan od policajaca.
U ciklusu »Instrumentalizacija državnog stroja« iz 2009. godine, »Laibach« tematizira povezivanje politike i ideologije s industrijskom proizvodnjom (na devet velikih platna s obilježjima socrealističke umjetnosti) i radi to sa stalnom sviješću da je duh sasvim izuzet iz toga spoja. Veliki krvavocrveni križevi ključan su dio ikonografije »Laibacha«, što i ovaj retrospektivni izbor poštuje: naziv izložbe »Ausstellung Laibach Kunst 1980-2011/Ceci n’est pas Malevich« parafrazira poznatu sliku Renea Magrittea, a odnosi se na vizualni znak križa te predstavlja svojevrsni hommage avangardnom ruskom umjetniku Kazimiru Maljeviču.
Izlet u šoping centar
Snaga grupe, koja je dijelom vitalnog pokreta Neue Slovenische Kunst, nije opala s vremenom. Naprotiv, među intrigantnijim su radovima baš oni nastali posljednjih nekoliko godina, poput primjerice onoga multimedijalnog projekta s izletom u šoping centar – duhovit je video rad koji bilježi članove skupine kako mrtvi ozbiljni, u uniformama koje nose na koncertima, guraju puna kolica kroz mega dućan, hram konzumerizma.
Prava je šteta što su za ovu zanimljivu, slojevitu i pametnu izložbu u HDLU-u rezervirali manje od tri tjedna. Ona traje samo do 26. svibnja, a nekoliko dana pred zatvaranje (21. svibnja) »Laibach« će imati i koncert u »Boogaloou«, nekadašnjoj dvorani Radničkog sveučilišta »Moša Pijade« iz koje su prognani intervencijom policije i vojske 1983., za vrijeme Muzičkog bijenala Zagreb u sklopu kojeg su nastupali.
