Kovačić je na likovnoj sceni prisutan već četiri desetljeća, a sada se prvi put predstavlja samostalnom izložbom na opatijskom i širem riječkom području
RIJEKA » U organizaciji Hrvatskog muzeja turizma u Umjetničkom paviljonu »Juraj Šporer« otvorena je izložba na kojoj se publici predstavlja akademski kipar Kuzma Kovačić, a kao uvod u ovaj događaj u Vili Angiolini predstavljena je monografija o njegovu stvaralaštvu, autora Milana Bešlića.
Kuzma Kovačić je na hrvatskoj likovnoj sceni prisutan već četiri desetljeća, a ovo je prvi put da se predstavlja samostalnom izložbom na opatijsko-riječkom i širem području. Riječ je o vrlo produktivnom autoru koji se okušao u svim kiparskim tehnikama i materijalima. Iznjedrio je zamašan opus domišljenih i produhovljenih djela koja krase našu recentnu kiparsku produkciju, među njima i brojne javne spomenike. Između ostalog, autor je Oltara hrvatske domovine na Medvedgradu, Spomenika hrvatskom branitelju u Makarskoj, Spomenika hrvatskoj slobodi u Čapljini, spomenika dr. Franji Tuđmanu i Antunu pl. Mihanoviću, vratnica i oltara hvarske katedrale, a oblikovao je i kovani novac Republike Hrvatske – istaknula je kustosica Mirjana Kos koja je priredila izložbu.
Mala retrospektiva
U uvodnom dijelu izložbe predstavljene su fotografije izvedenih javnih spomenika, te modeli i skice onih koji nisu izvedeni, a u preostalom dijelu 30-ak skulptura i nekoliko reljefa izvedenih u najrazličitijim materijalima: staklu, drvu, bronci, kamenu, metalu, terakori, poliesteru… Kronološki izložba obuhvaća razdoblje od 1976. do 2012. godine, od svijetleće skulpture »Marina, Marina« do studije za spomenik »Hrvatskim žrtvama komunizma«, a sve zajedno tek je neznatno suženo izdanje retrospektive koja je bila postavljena u zagrebačkoj Modernoj galeriji, splitskoj Galeriji umjetnina te Galeriji Založbe kralja Tomislava u Čapljini.
O stvaralaštvu Kuzme Kovačića na predstavljanju monografije govorio je autor knjige, likovni kritičar Milan Bešlić koji umjetnika i njegovo stvaralaštvo prati od samih početaka, a na knjizi je u suradnji s kiparom radio godinama. Već prva Kovačićeva djela, kako je naglasio Bešlić, jasno su govorila o njegovu senzibilitetu i emocionalnom doživljaju svijeta, što će se pokazati trajnom komponentom njegova stvaralaštva i obnavljati se u različitim oblicima. Njegov kiparski jezik umnogome je određen zavičajnim prostorom Hvara i kulturom Mediterana, a nadasve vjerom koja je prožela, a i – po riječima samoga umjetnika – presudno odredila cjelokupno njegovo stvaralaštvo.
Kipar raznih materijala
Riječ je umjetniku izrazito kršćanskog nadahnuća, najvećeg u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti, a djelo mu je raslo iz žive hrvatske kiparske tradicije i vrijednosti što ih je baštinila ta tradicija. Kao kipar je stasao na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti i u svoj likovni govor asimilirao vrijednosti prethodnika poput Ksenije Kantoci, Branka Ružića i Ivana Kožarića. Po množini tvoriva iz kojeg stvara vjerojatno je i kipar koji je rabio najviše materijala, a vitalnost svog kiparskog jezika potvrđivao je svakim novim djelom, jer svoj jezik nije estetizirao već uvijek nanovo stvarao, pa mu je svaka forma nova i drukčija. O monografskom djelu Milana Bešlića, objavljenom u izdanju AGM-a, govorio je ravnatelj Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović koji je uz sve pohvale knjizi naglasio kako je autor, pišući u književnoj formi eseja, i sam stvorio umjetničko djelo, posvećeno djelu u drugome mediju. Po riječima samog autora, monografska interpretacija jedan je od najzahtjevnijih načina interpretacije, jer je uvijek subjektivna, tako da opus Kuzme Kovačića ostaje otvoren i drukčijim viđenjima. Izložba će biti otvorena do 10. siječnja.
