»Intermundia«, kustosko-istraživački projekt arhitektice Ane Dane Beroš, nagrađen posebnim priznanjem na 14. Venecijanskom arhitektonskom bijenalu, bit će predstavljen riječkoj publici na izložbi koja se večeras u 19  sati otvara u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti.

Projekt  se temelji na istraživanju transeuropskih i intereuropskih  migracija,  s fokusom na talijanski  otok Lampedusu, školski primjer brisanog prostora koji nastaje na geopolitičkim razmeđima gdje se formiraju marginalizirane zajednice, bilo da je  riječ o  autohtonom stanovništvu ili o pridošlicama.

Najudaljeniji talijanski otočić, bliži  afričkom tlu nego Siciliji,  stoljećima  je  predstavljao  tranzitnu zonu za migrante sa sjevernoafričkih obala,  ali je  situacija nakon  Arapskog proljeća  rezultirala izvanrednim stanjem. Na  otoku  površine  oko  22  kvadratna  kilometara, s pet do šest tisuća stanovnika,  odjednom je  boravilo  i  po deset  tisuća migranata, a more  koje zapljuskuje  obale  otoka za mnoge je migrante postalo masovnom grobnicom.

U  trenutku kad  je  Ana Dana  Beroš  boravila na Lampedusi,  prihvatni centri  bili su napušteni  zbog  gradnje  novih  smještajnih  kapaciteta,  a migranti evakuirani  na Siciliju i u druga  mjesta  u Italiji.  Njezino je  istraživanje  stoga bilo usmjereno  na  razgovore  s lokalnim  protagonistima, poput  tesara koji su  od  ostataka barki  izrađivali  križeve ili  gradonačelnice koja je Lampedužane poistovjećivala s  Afrikancima  zbog osjećaja  napuštenosti  od matične države Italije.

Iz takvog  osjećaja proistekla je i  izjava  »Io sono Africano« jednog  stanovnika  Lampeduse, koju je  Beroš iskoristila kao lajtmotiv u evokativnoj zvučno-svjetlosnoj  instalaciji, oblikovanoj poput  apstraktnog  kontejnera koji  asocira  na nesigurna prijevozna sredstva, koja će biti  predstavljena  na izložbi.

Iako s  Lampedusom  u  središtu istraživanja,  »Intermundia«  se ne bavi  samo pitanjem  transeuropskih  migranata  već  i  građana Europe,  pa tako i Hrvatske, koji su  prisiljeni  migrirati iz ekonomskih razloga.  Njihove  sudbine  mogu  se  izjednačiti budući da  se u oba  slučaja radi o borbi za goli život i  kretanjima  potaknutim  nasiljem,  u ovom slučaju ekonomskim.