Queer poigravanje

U svojoj razvučenoj majici kratkih rukava, i s rukama nehajno uvučenima u džepove traperica, ta jedina prava hrvatska superjunakinja toliko je cool da joj He-Man, Wonderwoman i čitava vojska Gormita nisu ni do koljena. Zanimljivo je da je ovako efektnu karakterizaciju ženskog fikcionalnog lika Helena Janečić postigla samo jednim obratom: promjenom roda tradicionalnog muškog superjunaka, kako zamjećuje kustosica Iva Kovač.

Izložba »Zgodne žene spašavaju stvar«, otvorena u galeriji Marisall, prikazuje ciklus velikih platna na kojima je Horny Dyke »u svom elementu« – okružena djevojkama ili zaokupljena nekom brzom akcijom koja za cilj ima spasiti djevu od nevolje. Mitologizacija lezbijske superjunakinje zalazi i u queer poigravanje sa sakralnim motivima; kao na jednome velikom platnu na kojemu je Horny Dyke prikazana u maniri crkvenog vitraja, s aureolom na glavi i »starkama« na nogama.

Lažni junaci

Prvo, Ana Schaub se svojim »Superjunacima« nastavlja baviti medijski uvjetovanom realnošću, masmedijima i suvremenim tehnologijama koje su u potpunosti zavladale našim životima definirajući i dizajnirajući percepciju, misli, želje i osjećaje. Umjetnica se tako kritički obrušila na groteskni svijet trivijalnosti istim metodama koje u njemu vrijede: lažnim junacima i njihovim lažnim moćima. Konkretno, u njezinoj interaktivnoj instalaciji, kartonski likovi poznatih superheroja u natprirodnoj veličini panično bježe od od likova demonske djece.

– Postavši strašila nepobjedivim ljudima, koje možemo slobodno udarati, inverzijom vrijednosti autorica pokazuje koliko smo podložni medijskim manipulacijama, ali ukazuje i na problem konzumerizma – u recenziji piše Ivana Gabrić.

Superjunaci, jedni od najradikalnijih izdanaka pop-arta, u galeriji Klovićevi dvori kontekstualizirani su u priču o bujnome životu pop-arta u 21. stoljeću, u priču o interakciji divljeg konzumerizma, agresivnih medija i kulture.

– Stvarajući izrazito kolorističke slike, skulpture i instalacije, umjetnici njima ukazuju na utjecaj agresivne reklamne industrije, na ikone potrošačke civilizacije, na opću eroziju vrijednosnog sustava, društvenog, političkog, globalnog i lokalnog, ali i upozoravaju na ekološku osviještenost te »ulogu« čovjeka u kontekstu održiva razvoja, ne libeći se pri tome zadirati i u neka religijska pitanja, ističe autorica izložbe Koraljka Jurčec Kos, koja je na projektu surađivala s umjetnicom Nikolinom Ivezić.

Nametljiva i sama sebi dovoljna ženska golotinja lajtmotiv je ove ambiciozne i šarolike izložbe koja okuplja petnaestak suvremenih autora. Zanimljivo je da, što se tiče tematske intrigantnosti i društvene zapitanosti, izložba »pada« baš na toj dekorativnoj golotinji, ispražnjenoj od ironijsko-subverzivnih ideja, od promišljanja društvenopolitičkih devijacija, od kritike medija i zatupljujuće reklamne industrije