ZAGREB Godina 1945. nije samo u globalna povijesna prekretnica i kraj najveće ratne kataklizme u povijesti ljudskoga roda. Ona je u hrvatskom slučaju višeznačni emocionalni i državno-politički toponim i izvor trajnih i neprevladanih prijepora o kojim svjedočimo gotovo svakodnevno iako smo zašli već u osmo desetljeće od te mitske godine – izjavio je preksinoć u Hrvatskom povijesnom muzeju ministar kulture Zlatko Hasanbegović otvarajući multimedijalnu izložbu »’45.«  koja će se moći razgledati do sredine kolovoza.

Nijansirani uvid

– Prošlost se ne može promijeniti, ali ona je neodvojiva od naše  sadašnjosti i budućnosti. Sjećanja i pamćenja su nužno selektivna, ali   ideal historiografije upravo je suprotan – biti cjelovitom i multiperspektivnom čime su se vodile i autorice ove izložbe Matea Brstilo Rešetar, Ana Filep, Nataša Mataušić i Snježana Pavičić, kazao je ministar kulture, siguran da će ova izložba svojim širokim presjekom informacija posjetiteljima dati »nijansirani i širi uvid u lice i naličje te važne godine«. Hasanbegović je također zaželio da ova »hvalevrijedna i jedinstvena«  izložba uskoro bude izložena u novoj zgradi Hrvatskoga povijesnog muzeja.

– To je naša obveza prema hrvatskoj kulturi i hrvatskom narodu. Prema doprinosu ostvarenja ovoga sna, kojeg čekamo već desetljećima, prosuđivat će se i djelovanje Ministarstva kulture, ali i mene osobno kao ministra, zaključio je Hasanbegović, jasno postavivši svoje strateške ciljeve.

 Ravnateljica HPM-a i jedna od autorica izložbe Matea Brstilo Rešetar poručila je da je riječ o kompleksnoj muzeološkoj prezentaciji 1945. godine  koja je u mnogim aspektima razdjelnica hrvatske povijesti. Izložba predstavlja ključne povijesne, političke i kulturno-društvene događaja iz 1945. godine kroz četiri tematske cjeline: »Prema kraju rata«, »Kraj rata i poraće«, »Svakodnevica« i »Kultura i znanost«.

– Unutar četiri glavne tematske cjeline prezentiraju se zadnji dani i zločini NDH, završne vojne operacije, Bleiburg i Križni put, manifestacije političkog karaktera, obnova i izgradnja, izbori za ustavotvornu skupštinu, promjena vlasničkih odnosa, agrarna i novčana reforma, folksdojčeri, represija i zločini komunističkog režima, odnosi Crkve i države, svakodnevnica, moda, sport, likovna umjetnost, karikatura i strip, kazalište, film, glazba, književnost, sveučilište – sažela je sadržaj izložbe Brstilo Rešetar posebno naglasivši ključan segment izložbe, intervjue »Fragmente vremena«, koje je kustosica Petra Braun snimila  »s ljudima različitih nacionalnosti, uzrasta i ideoloških i političkih opredjeljenja što doprinosi sagledavanju kompleksnosti teme«.

Godina prijepora

– Neosporno je najvažnija činjenica da je 1945. godine završio Drugi svjetski rat koji je Hrvatska dočekala i na strani dobitnika i gubitnika, kao i to da je došlo do radikalne smjene vlasti, istaknula je ravnateljica, potvrdivši da je 1945. još je uvijek godina političkih prijepora i raznih interpretacija.

– Ovoj izložbi nije namjera balansiranje raznih političkih strana ili traženje neke nemoguće ravnoteže, nije ni postavljanje apsolutnih istina, ni relativizacija vojne pobjede nad fašizmom. To najmanje. Ne spori se činjenica da je 1945. godine u javnim i manifestacijskim oblicima prekinuta ideologija fašizma, osobito poražavajuća po pitanjima rasizma, nacionalne isključivosti, represije i straha. No svjesni smo da nastupa dugotrajna epoha ideologije komunizma s nesagledivim posljedicama represivnog sustava, navela je ravnateljica  dodavši da su eksponati izložbe uglavnom iz zbirki HPM-a, ali su i posuđeni iz 68 domaćih i inozemnih muzejskih institucija te od 22 privatnih kolekcionara.

Na izložbi su osim originalnih predmeta i svjedočanstava zastupljene multimedijalne prezentacije, animirana karta »Drugi svjetski rat u Europi i Hrvatskoj« te interaktivna instalacija »Kronologija ’45.«, a može se vidjeti i respektabilan broj likovnih djela autora poput Svečnjaka, Price, Motike ili Masle.