RIJEKA – Nakon što će 10. listopada nastupiti u osječkom HNK-u, poznati riječki pijanistički virtuoz Goran Filipec program »Opere bez riječi« izvest će 15. listopada u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka s početkom u 20.30 sati. Riječ je o recitalu sastavljenom od parafraza i reminiscencija Franza Liszta na opere Giuseppea Verdija. Koncert je koprodukcija osječkog HNK-a i Akademije za umjetnost i kulturu, a isti program Filipec je svirao u više navrata u Hrvatskoj i Francuskoj.

Riječki koncert je dio Glazbene Rijeke, 5. koncertne sezone ciklusa koncerata 2021., a organizatori su Umjetnička organizacija Cristoforium i Platform for Culture.

Opisan kao pijanist »tehničke briljantnosti koja mu omogućava da interpretaciji pristupa uzbudljivo, bujnošću imaginacije, senzibiliteta i blistavosti kakve nismo navikli čuti u današnjem vremenu« (Ritmo), Goran Filipec je glazbenik koji osvaja srca međunarodne publike i kritike. Poznat po vatrenim interpretacijama djela Franza Liszta te klasičnog i romantičnog repertoara visokog virtuoziteta, Filipec brani kreativnost i subjektivnost interpretacije, često je stapajući s vlastitim aranžmanima i adaptacijama.

Filipec je posvećen istraživanju u glazbi te je stekao doktorat glazbenog interpreta na Sveučilištu Sorbonne u Parizu, specijalizirajući se na području pijanističkih izvođačkih praksi 19. i 20. stoljeća. Brojnim snimkama privukao je pozornost međunarodne kritike, a njegov je album »Paganini Studies« (Naxos, 2016.) nagrađen s Grand Prix International du Disque Društva Ferenca Liszta iz Budimpešte, što je Filipeca uvrstilo u prestižnu listu laureata kao što su Vladimir Horowitz, György Cziffra, Alfred Brendel, Claudio Arrau, Zoltán Kocsis i Maurizio Pollini. Uoči koncerta u Rijeci razgovaramo s Goranom Filipecom.

Aranžmani za klavir

Možete li nam reći nešto više o programu recitala?

– Program uključuje integralno sve Lisztove parafraze i reminiscencije na Verdijeve opere. Tu su reminiscencije na »Boccanegru«, parafraze na »Aidu«, »Rigoletto« i »Ernani«; Miserere iz »Trovatorea«, Svečani zbor i posmrtni marš iz »Don Carlosa« i »Salve Maria« iz opere »I Lombardi« u odgovarajućim aranžmanima obrađeni su za klavir. Nalazim ovaj program iznimno zanimljivim u kontekstu Lisztova asimilacijskog klavira: on prisvaja i reproducira orkestralne i vokalne elemente koji za njegov (i moj!) instrument nisu idiomatski. Upravo asimilacijom orkestralne, vokalne i orguljske muzike Liszt je pozicionirao klavir kao centralni instrument i time revolucionirao klavirsku umjetnost. Konzekventno, razvio je niz izvođačkih tehnika za produkciju odgovarajućih akustičkih efekata. Mislim da je bitno reći da ovaj repertoar ilustrira talijanski element (l’italianità) snažno prisutan u Lisztovoj klavirskoj glazbi.

Kako je došlo do riječkog koncerta?

– Riječki koncert produkcija je zagrebačke Umjetničke organizacije Cristoforium, koja već nekoliko godina producira koncerte klasične glazbe u Rijeci. Koncerti sezone Cristoforiuma održavaju se u prostoru Guvernerove palače, koji je do gašenja riječke koncertne sezone bio relevantan punkt za komorne koncerte grada.

Glazbenici i pandemija

Što vam znači nastup u Rijeci? Kad ste posljednji put nastupili?

– Pred dvije godine nastupio sam posljednji put u riječkom HNK-u.

Što se događalo u ovo pandemijsko vrijeme? Jeste li nastupali, ostvarili neke projekte?

– Aktualna pandemija bitno je utjecala na planove i projekte muzičara svuda u svijetu. Moji projekti u Japanu, Kini i Južnoj Americi odgođeni su, neki na određeno, a neki na neodređeno vrijeme. Nadam se da će državne administracije u svijetu u sljedećim vremenima problemu pandemije pristupati racionalnije i sistematičnije, te da će putovanja i održavanja koncerata klasične glazbe biti moguća u mjeri u kojoj su bila moguća prije pandemijskog razdoblja.

Kakvi su vam sljedeći planovi?

– Niz koncerata, što solističkih, što s orkestrima u Španjolskoj, Meksiku, Japanu i Kini. Naravno, ukoliko ne bude ponovo loših iznenađenja s administracijama aktualne pandemije.