Sjećanje na Đanija

Buzet dobio muzej posvećen jednom od najboljih hrvatskih automobilista svih vremena

Edi Prodan

Upravo na današnji dan umrli su Ivan Đani Šverko, jedan od najznačajnijih hrvatskih automobilista, baš kao i konstruktor njegove omiljene marke Carlo Abarth. Đani je k tome u svojoj rodnoj kući u Buzetu dobio i pravi muzej posvećen njegovom radu



Točno na današnji dan, 15. studenog 2016. godine, navršava se dvije godine od kako je umro jedan od najvećih hrvatskih automobilista svih vremena, Ivan Đani Šverko. Tim povodom u subotu, jer vikendi su vremena jednostavnijeg okupljanja većeg broje ljudi, u njegovoj rodnoj kući u Buzetu otvorena mu je spomen soba, a na pročelje je postavljena prigodna ploča. Svečani čin otvaranja pripao je gradonačelniku Buzeta Siniši Žuliću te Šverkovoj kćerki Mili Velnić.


– Ponosna sam što smo postigli željeno, što je moj otac u svojoj rodnoj kući dobio ono što zaslužuje, pravi mali muzej u kojem je skupljen čitav niz predmeta vezanih uz automobilizam, ali i fotografija i novinskih tekstova. No, moram se zahvaliti na razumijevanju i pomoći Gradu Buzetu i gradonačelniku Žuliću, ali i mojim dragim prijateljima, posebno Hrvoju Čubeliću i Grgi Dulabiću bez kojih od svega ne bi bilo ništa, istaknula je Velnić nakon čega je zajedno s gradonačelnikom otkrila ploču i otvorila spomen sobu.


Zaljubljenici u Fićo


Bio je to ujedno najsvečaniji dio 2. In memoriam Ivan Đani Šverko koji je lani osmišljen kao mjesto na kojem će se okupljati sadašnji i nekadašnji automobilisti, prvenstveno zaljubljenici u nekadašnju automobilsku ikonu – Fićo. To se dogodilo i ove godne tako da smo u Buzetu, na cesti ispred Narodnog doma, mogli promatrati sjajne primjerke Fića i njegove sportske izvedenice Abarth, čitavog niza Zastavinih automobila, kao i zanimljivih »oldtimera« drugih marki.




No, vratimo se središnjem događaju, spomen sobi »Ivan Đani Šverko«. I odmah zaključimo – riječ je o pravom pravcatom muzeju automobilizma! Prostorom, koji je dizajnerski vrlo moderno osmišljen, dominira velika fotografija izvornog Đanijevog Abartha s kojim je sedamdesetih godina prošlog stoljeća dominirao natjecanjima širom Jugoslavije. Tu je i golem broj novinskih isječaka u kojima se mogu iščitavati ne samo priče o njegovim sportskim uspjesima, nego i one o uistinu unikatnoj osobi u svakom smislu. Izloženi su dakako i golem broj pehara, njegova originalna kaciga i vozačke rukavice, medalje, priznanja,…


– Jako lijepo, podsjećanje je to na velikog čovjeka ali i na jedno vrijeme u kojima smo sport i Đanijeve uspjehe doživljavali na posebno ponosan način, istaknuo nam je prigodom otvaranja Buzećan Vlado Vodopija.


Oduševljenje spomen sobom i vremenom koje, kao i svaki muzejski prostor uostalom, priziva, izrazio nam je i Dimitrije Ilić, automobilist iz Beograda koji također, tko zna zašto, nosi nadimak – Đani.



– Bli smo lani, došli smo i ove godine jer Đani je bio veliki automobilist, još veći prijatelj i čovjek. Dolazimo jer želimo istaknuti i činjenicu da su automobilisti poseban kov sportaša, da nema tih raskola koje će među njima stvoriti procesi nerazumijevanja koje smo znali doživljavati, ali i zbog toga što nam želja takav duh prenijeti i na mlađe generacije, istaknu je Ilić u čijoj je pratnji bila i televizijska ekipa predvođena Vladom Kostićem koja je za potrebe RTS-a snimala posebnu emisiju.


Abarth i na nadgrobnoj ploči


Kolona vozila je potom krenula prema groblju gdje je Đaniju, na čijoj se nadgrobnoj ploči također nalaze uklesani simboli Abartha, odana počast, a potom na – »Buzetsko brdo«, cestu na kojoj se nalazi jedna od najpoznatijih brdskih automobilističkih staza u Europi. U povratku – zanimljivi happening u zavoju Komušćica priredio je Saša Vujović, također zaljubljenik u sporta i automobilizam, ali i dugogodišnji voditelj navijanja u tom poznatom zavoju.


– Buzetska utrka, za one koji možda to ne znaju, je jedna od najposjećenijih u Europi. Ovisno o vremenskim prilikama, uz nju se zna okupiti i do 20 tisuća gledatelja, a samo ovdje, na prostoru Komušćice natiska se i do pet tisuća ljudi. Posebitost svega je i, mada uz ne baš veliko razumijevanje je nadležnih, da se nakon natjecanja upravo ovdje organizira velika bakljada. Stoga, ja ću u Đanijevu čast, kojem smo se kao djeca istinski divili, zapaliti jednu baklju – rečeno, kod Vujovića uvijek i učinjeno, na oduševljene okupljenih svakako.



Druženje je okončano uz standardnu gastronomsku ponudu sportskih natjecanja – ćevape dakako, a krenule su tada i brojne priče. Kako i ne bi kad je uz Grgu koji je sa svojim Abarthom 1000 potegao čak iz Muenchena, do Buzeta stigao i Fadil Čerimagić iz Sarajeva, kad je bio velim broj Fića austrijskih registracija, nemalo Slovenaca, pa čak i iz Murske Sobote, da o općem zboru hrvatskih zaljubljenika u automobilizam i Fićo ni ne govorimo. Zadovoljstvom druženja isijavala su tako i automobilističke legende Rajko Vlah i Branko Bašić, pa Damir Rupena koji je kao direktor jedan od najzalsužnijh za sva uspješna desetljeća održavanja »Buzetskog brda«, naprosto stotine posjetitelja koji su došli »baciti oko« na 2. In memoriam Ivan Đani Šverko.


– Veliki automobilist, ponos Buzeta, jedan od onih kojima možemo zahvaliti današnje automobilističke dosege. Podržavamo i uvijek ćemo podržavati ovakva događanja jer i ona jasno govore o našem usmjerenju prema pozitivnim vrijednostima, istaknuo je na kraju gradonačelnik Žulić.


A zadovoljan je na kraju bio i Hrvoje Čubelić, koji ma koliko se otimao od isticanja važnosti njegove organizatorske uloge, jeste jedan od najagilnijih ljudi u cijeloj priči. Priči koja, kako nam se čini, prerasta u stvaranje transverzale na čijim se polovima nalaze s jedne starne Grobnik, s druge Buzet, mjesta koja omeđuju najznačajnije područje hrvatskog automobilizma. Mjesta na kojima se održava najveći broj natjecanja, mjesta s kojih dolaze najuspješniji hrvatski automobilisti.


Baš kao i Ivan Đani Šverko. Sportska legenda koja je oči zaklopila istog dana kad i Carlo Abarth, tvorac njemu najdraže marke automobila. Slučajno? Ništa se u životu ne događa slučajno, sve je naime – zapisano u zvijezdama. Da bi na kraju preselio u rubriku »dogodilo se na današnji dan«.