Zbrka

Kad svatko radi po svome: Pravila za putovanja unutar EU sve su složenija, tko ih određuje i zašto?

Dubrovnik / Foto Reuters

Dubrovnik / Foto Reuters

Pošto je sredinom lipnja zajedničkom odlukom EU-a preporučena normalizacija putničkog prometa, svaka zemlja je osmislila vlastita pravila



Njemačka postaje prva zemlja EU u kojoj je testiranje na koronavirus za putnike iz “rizičnih područja” obvezno. Ova se mjera uvodi od sljdećeg tjedna. No, kad je riječ o Uniji, postoji prava zbrka u vezi s pravilima ulaska i izlaska u i iz neke od članica EU, piše Deutsche Welle.


Pošto je sredinom lipnja zajedničkom odlukom EU-a preporučena normalizacija putničkog prometa, svaka zemlja je osmislila vlastita pravila. Možete ih pronaći na internetskoj stranici Europske komisije – reopen.europa.eu.


Svatko ima svoja pravila


Švedska i Grčka nemaju ograničenja za ulazak državljana drugih zemalja EU-a. Latvija zahtijeva od ljudi koji stižu iz Belgije da ostanu 14 dana u karanteni. Belgija je zauzvrat Latviju označila kao “narančasto rizično područje”.




Karantena se preporučuje, ali nije obavezna. Pritom su izričito zabranjeni ulasci ljudima iz određenih regija Portugala i Španjolske. A lista ograničenja putovanja je dugačka. Jer, svaka zemlja ima svoja pravila i definicije.


Što su “rizična područja”?


Konfuziji doprinosi i činjenica da ne postoji zajednička definicija “rizičnog područja”. Institut Robert Koch u Berlinu je “identificirao” neka od tih područja. Njemačka je unutar EU-a jedino Luksemburg proglasila kao “rizično područje”.


Sjeverna Španjolska, uključujući i Barcelonu, u Njemačkoj nije definirana kao “rizično područje” (postoji samo preporuka da se tamo ne putuje) tako da svi oni koji u Njemačku dolaze iz tih dijelova Europe ne moraju se podvrgnuti obaveznom testiranju, koje smo spomenuli na početku ovog članka.


Ali, oni koji dolaze iz Luksemburga moraju. Mnoge države Rumunjsku i Bugarsku vide kao “hotspot” koronavirusa i u tom smislu su uvele odgovarajuća ograničenja.



Europska agencija za kontrolu zaraze (ECDC) iz Stockholma prikuplja podatke iz svih država članica i na dnevnoj razini predstavlja kartu s aktualnim stanjem po regijama i stopi (širenja) zaraze.


Prema karti ECDC-a u trenutku pisanja ovog članka žarište korona-infekcije je registrirano u sjevernoj Španjolskoj, Lisabonu, Flandriji(Antwerpen), Luksemburgu, Švedskoj kao i dijelovima Rumunjske i Bugarske. Njemačka, Italija, Francuska, baltičke zemlje i Grčka bilježile su i manje od 20 novozaraženih na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana.


Nema novog zatvaranja granica


Već i jedan pogled na kartu ECDC-a pokazuje da je samo određenim regijama, a ne u čitavim država povećana stopa zaraze koronavirusom. Zbog toga nema smisla da se granice zatvaraju za kompletne države. Važnije je da se otkriju i izoliraju regionalna žarišta, odnosno da se pronađu prekogranični lanci širenja infekcija.


Jer, države EU-a su nakon zavaranja granica u ožujku, travnju i svibnju naučile da, u slučaju novog vala infekcije, djeluju regionalno. Zbog toga je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU) izjavio u ponedjeljak u Berlinu da neće biti novog zatvaranja granica ili pojačanih graničnih kontrola.


“U političkom smislu smo zbog toga imali ogromne probleme”, kazao je. A njih želi izbjeći u slučaju drugog vala.


Nisu problem putovanja, već ponašanje turista u zemljama u kojima ljetuju, kao i ponašanje ljudi kod kuće, tvrde stručnjaci za pandemiju.


Je li stigao drugi val?


Na pitanje je li EU zahvatio već drugi val pandemije, nije lako dati odgovor. Ali, jasno je da broj zaraženih ima tendenciju rasta, pokazuju podaci ECDC-a. No, još uvijek smo daleko od situacije kakva je bila u ožujku i travnju, kada smo imali i po 35.000 novih zaraza dnevno u EU.


Danas se bilježi 10.000 novozaraženih dnevno. Najniža stopa je bila koncem lipnja, oko 5.000 pozitivno testiranih u jednom danu.



Kada se usporedi sa drugim regijama u svijetu, situacija u Europskoj uniji je još i dobra. Ovih dana se širom svijeta koronavirusom zarazi oko 200.000 osoba dnevno. Najveći broj zaraza se bilježi u Americi i Aziji. Od ukupnog broja inficiranih širom svijeta u Europskoj uniji je registrirano njih oko pet posto.


Ove brojke vode k tome da su u Njemačkoj skoro sve zemlje izvan Europe označene kao “rizična područja”. Putovanje u SAD, Brazil, Indiju ili Južnoafričku Republiku se ni u kom slučaju ne preporučuje. Povratnici iz ovih zemalja moraju računati s karantenom, a od idućeg tjedna i s obveznim testiranjem.


Kako putovati u ostatak svijeta?


Pravila putovanja u ostale dijelove svijeta također nisu jedinstvena, razlikuju se među članicama EU-a. Mnoge države dopuštaju ulazak ljudi iz zemalja poput Kanade, Australije, Urugvaja ili Tajlanda. Nasuprot njima Mađarska, Poljska, Belgija i Latvija zabranjuju ulazak osobama iz spomenutih zemalja. Granice ovih država su u potpunosti zatvorene, dok na primjer Portugal pod određenim uvjetima dozvoljava ulazak osobama iz SAD-a i Brazila.



Europska unija je još uvijek daleko od jedinstvenih pravila putovanja u doba korone. Europska komisija u Bruxellesu može u stvari samo koordinirati mjere i prikupljati podatke. Jer, svaka država je, kao i dosada, sama odgovorna za zdravstvenu zaštitu i pravila prelaska njihovih granica.


Jedan odbor u Bruxellesu se sastaje svakih 14 dana kako bi razgovarao o popuštanju ograničenja putovanja na primjer u SAD, Rusiju ili Kinu, piše Deutsche Welle.


Skoro da se nitko ne nada brzoj normalizaciji, mišljenja je jedan službenik Europske unije: “Sve dok je virus tu negdje vani, sve će ostati zatvoreno”.