RIJEKA – U odnosu na razdoblje prije pandemije bolesti COVID-19, djeca i mladi u Hrvatskoj više vremena provode ispred digitalnih ekrana. To se posebice odnosi na učenike srednjih škola te na djevojke, a dominantna aktivnost u slobodnom vremenu djece i mladih upravo je korištenje digitalnih uređaja jer više od 50 posto hrvatskih sedmaša koristi digitalne uređaje tri i više sati tijekom radnog dana, ne računajući rad u vezi sa školskim obvezama. Pokazalo je to nacionalno istraživanje zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja među 17.472 učenika 5. i 7. razreda osnovnih te 3. razreda srednjih škola, kao i 3.634 učitelja i nastavnika iz 165 škola u Hrvatskoj. Riječ je o jednom od najopsežnijih istraživanja u ovom dijelu Europe koje je provedeno u svibnju ove godine s ciljem utvrđivanja perspektive djece i mladih o digitalnim tehnologijama u njihovom životu, društvu i gospodarstvu.

Prednosti i mane

Poseban naglasak stavljen je na analizu povezanosti učestalosti korištenja digitalnih uređaja i dobrobiti djece i mladih, a autori Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon kažu da rezultati zovu na široku društvenu raspravu te složenu reakciju roditelja, djece, odgojno-obrazovnog sustava, javne politike i gospodarstva te su u skladu s tim u izvješću formulirane preporuke za sve skupine dionika.

Posebno važnima smatraju podatke o smanjenju vremena posvećenog izvršavanju školskih obveza i bavljenja sportom i rekreacijom, jer 14,6 posto srednjoškolaca ne provede ni minutu u radu za školu, a 28,5 posto ne bavi se sportom ili rekreacijom ni u klubu, ni individualno.

– Djeca i mladi u nekim aspektima ističu negativan utjecaj osobnog korištenja digitalne tehnologije na vlastite živote. Sve generacije pozitivnim doživljavaju utjecaj na informiranost o trenutačnim zbivanjima i kvalitetu prijateljskih odnosa. Iznimno su društveno važni rezultati koji ukazuju na to da 42,9 posto mladih negativnim procjenjuje utjecaj korištenja društvenih mreža na učenje, 37,3 posto na kvalitetu slobodnog vremena, 30,5 posto na fizičko i 29,4 posto na mentalno zdravlje, iznose autori.

Učenici su svjesni problema u vezi boravka u online okružju u svojim generacijama, jer gotovo 70 posto sedmaša smatra značajnim problemom količinu vremena koju mladi provode online, a 62,1 posto smatra problemom zaokupljenost nevažnim sadržajima u online okružju. Svaki drugi sedmaš smatra zlostavljanje u online okružju izraženim problemom.

Dobro za nastavu

Istovremeno, istraživanje je pokazalo da su učitelji i nastavnici u Hrvatskoj izrazito otvoreni kada je riječ o korištenju digitalnih tehnologija u nastavi, jer samo 8,9 posto nastavnika iskazuje negativan stav o korištenju digitalnih tehnologija u odgojno-obrazovnom procesu. Međutim, rezultati ukazuju na to da gotovo svi odgojno-obrazovni radnici smatraju da učeničko korištenje digitalnih tehnologija negativno utječe na različite aspekte učeničkih života. To se posebice odnosi na procjenu negativnog utjecaja na fizičko i mentalno zdravlje, kvalitetu slobodnog vremena te na ukupnu kvalitetu života djece i mladih. Također gotovo 90 posto učitelja i nastavnika smatra da gubitak interesa za aktivnost čitanja zbog vremena provedenog u online okružju predstavlja značajan problem današnjih generacija, a gotovo isti postotak se slaže s tvrdnjom da značajan problem u današnjim generacijama predstavlja nedovoljna razvijenost u govornoj i pisanoj komunikaciji zbog vremena provedenog online. Jednak postotak učitelja i nastavnika značajnim problemom smatra smanjenje fizičkih aktivnosti djece i mladih zbog vremena provedenog u online okružju.