Ministar obrane Ivan Anušić u radnom je posjetu SAD-u gdje je u Minnesoti sudjelovao na obilježavanju 30. godišnjice suradnje hrvatskih Oružanih snaga i tamošnje Nacionalne garde.

– Naša suradnja očituje se u prvom redu kada govorimo o nabavi helikoptera Black Hawk i borbenih vozila pješaštva Bradley. Kada govorimo o ukupnim nabavama američkog naoružanja onda je tu i raketni sustav HIMARS. Razgovarat ćemo, naravno, i o tom sustavu kao i o dometu raketa za HIMARS od 150 plus kilometara. Već smo započeli razgovore o isporuci raketa tog dometa, a nastavit ćemo ih i tijekom ovog posjeta. Uz rakete dometa 300 plus kilometara raketnog sustava Chunmoo, računamo i na rakete 150 plus kilometara za HIMARS-e, rekao je Anušić.

Nepoznati broj

Hrvatska je prije desetak dana odlučila kupiti južnokorejske raketne sustave zemlja – zemlja. Radi se o 18 samohodnih višecijevnih raketnih lansera K239 Chunmoo. Vrijednost nabave iznosi 544 milijuna eura s PDV-om. Ugovor obuhvaća 18 vozila K239, raketno streljivo i prateću opremu. U nabavi sudjeluju južnokorejska tvrtka Hanwha Aerospace, koja proizvodi sustav Chunmoo, i poljska tvrtka WB Electronics, koja je odgovorna za elektronsku nadogradnju. Rok isporuke je između 24 i 36 mjeseci. Prvi sustavi trebali bi biti isporučeni u tom razdoblju, a završetak isporuke očekuje se najkasnije tijekom 2029. godine.

Nije se dugo čekalo na odgovor Srbije koja na nabavu novog naoružanja gleda kao na neki oblik nadmetanja s Hrvatskom. I on je došao već sredinom prošlog tjedna. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u Beogradu na poslovnom forumu Srbije i Uzbekistana rekao da će Srbija uskoro početi proizvoditi balističke rakete.

– U obrambenoj industriji možemo postići velike rezultate. Napredujemo, dobivamo transfer tehnologija od nekih sila i za godinu dana krećemo u proizvodnju balističkih raketa velikog dometa. Rakete kratkog dometa već proizvodimo, rekao je Vučić. Balističke rakete su oružje kakvo Iran koristi u ratu na Bliskom istoku za gađanje izraelskih i američkih ciljeva. Treba tu ipak reći i da Hrvatske zaista često jest meta njegovih izjava kada je riječ o naoružanju, ali Srbija u ovom trenutku ima drugačije sigurnosne prioritete u regiji, ponajviše kada su u pitanju BiH, Kosovo i Crna Gora. Pravu malu uzbunu u Hrvatskoj izazvala je u proljeće ove godine srbijanska nabava supersoničnih kineskih raketa zrak – zemlja koje su se tada prvi puta mogle vidjeti na njihovim MiG-ovima 29.

Srbija je od Kine nabavila sustav CM-400AKG, koji se lansira iz borbenih zrakoplova MiG-29 prema ciljevima na zemlji. Beograd je početkom 2026. godine potvrdio da je od Kine nabavio rakete. Domet rakete procjenjuje se do približno 400 kilometara, uz mogućnost različitih bojnih glava. Time je Srbija postala prva europska država koja je javno potvrđena kao korisnik CM-400AKG. Do tada je jedini poznati strani korisnik bio Pakistan. Kada je točno sklopljen ugovor s Kinom, međutim, nije objavljeno. Beograd nije objavio ni broj naručenih projektila ni ukupnu vrijednost ugovora. Vučić je potvrdio da je Srbija dobila određeni popust, ali je odbio reći koliko je raketa plaćeno i po kojoj cijeni.

Optužbe Beograda

U Hrvatskoj se propitivalo tko je odgovoran da Hrvatska nije na vrijeme saznala za ovu srpsku akviziciju da bi se na kraju ipak doznalo da su hrvatske službe na vrijeme posjedovale informaciju o namjeri ove zemlje da nabavi kinesko oružje. Potom je uslijedila rasprava između Vlade i predsjednika Republike Zorana Milanovića o tome kako odgovoriti na ovaj potez Srbije. Još prije toga Vlada je pregovarala s Izraelom o nabavi njihovog protuzračnog sustava »Davidova praćka« koji je možda i najbolje protuoružje za ovu kinesku raketu. Međutim, bilo kakvom takvom aranžmanu s Izraelom odlučno se suprotstavio predsjednik Milanović, i to iz dva razloga. Prvi je bio taj da se on jako kritično postavio prema načinu na koji Izrael izvodi ratne operacije u Gazi. Kao drugi razlog Milanović je naveo da Izrael usko surađuje sa Srbijom kada je u pitanju integracija oružanih sustava koje Srbija nabavlja na različitim stranama. Na Zapadu kupuje novi borbeni francuski zrakoplovi Rafale za 2,7 milijardi eura, rakete iz Kine, rezervne dijelove za MIG-ove iz Rusije i raketne sustave iz Izraela. Srbija u zadnje vrijeme snažno optužuje Hrvatsku za destabiliziranje Balkana na način da radi antisrpski vojni savez zajedno s Albanijom i Kosovom. Ove tri zemlje potpisali su Zajedničku deklaraciju o suradnji na području obrane i sigurnosti 18. ožujka 2025. u Tirani. Nije ovdje riječ o stvaranju novog NATO-a niti o klasičnom vojnom savezu s obvezom da jedna država automatski ratuje za drugu. Sama deklaracija izričito kaže da ne stvara nove međunarodne ili međuvladine pravne obveze. Deklaracija otvara prostor za više zajedničkih vježbi, obuke, razmjene informacija, obrambene industrijske projekte i koordinaciju stavova.

Fama oko suradnje Hrvatske, Albanije i Kosova

Službeni Beograd je deklaraciju o suradnji Hrvatske, Albanije i Kosova dočekao vrlo negativno. Srpska strana smatra da je problem prije svega uključivanje Kosova kao ravnopravnog sudionika, jer Srbija Kosovo ne priznaje kao neovisnu državu. Beograd smatra da je riječ o osjetljivom sigurnosnom aranžmanu koji izravno utječe na srpsku sigurnost, a Srbija nije bila uključena. Srbija smatra da se time jačaju kosovske oružane strukture i ubrzava njihov put prema NATO-u, što Beograd vidi kao prijetnju vlastitoj sigurnosti.