Marko Lukunic/PIXSELL
Vlada je u sabor poslala konačni prijedlog Zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, kojim se utvrđuje da će donijeti akcijski plan za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe u roku od šest mjeseci
povezane vijesti
Od komemoracije u Jasenovcu i jasne osude ustaškog režima, preko milijardi eura ulaganja u škole, vrtiće i infrastrukturu, pa sve do rekordno niske nezaposlenosti i novih zakona o strancima i nuklearnoj energiji, predjednik Vlade Andrej Plenković na sjednici Vlade iznio je niz ključnih poruka i potezima koji slijede, javlja HRT.
“Vodite djecu u Jasenovac da vide strahote rata”
Premijer se najprije osvrnuo na komemoraciju povodom 81. obljetnice proboja zatočenika iz ustaškog logora Jasenovac, naglasivši važnost kulture sjećanja.
– Bila je to prigoda da još jednom osudimo zločine ustaškog režima i iskažemo pijetet prema žrtvama, poručio je.
Istaknuo je i obnovu spomenika “Cvijet” te nova ulaganja u Spomen-područje Jasenovac, ali i uputio jasan apel obrazovnom sustavu.
– Naš je cilj graditi tolerantno i uključivo društvo koje dobro poznaje vlastitu povijest. Želimo da što više učenika posjeti Jasenovac kako bi se upoznali sa strahotama Drugog svjetskog rata, naglasio je.
Milijarde za obrazovanje i razvoj
Plenković je posebno istaknuo investicijski ciklus u obrazovanje i infrastrukturu, koji naziva povijesnim.
– To su ulaganja kakva Hrvatska nije vidjela desetljećima – čak 3,2 milijarde eura u vrtiće, škole i visoko obrazovanje, rekao je.
Kao konkretan primjer naveo je novi vrtić u Krapinsko-zagorskoj županiji vrijedan 6,6 milijuna eura, ali i niz projekata diljem zemlje, naglašavajući ravnomjeran regionalni razvoj.
Prometni projekti koji mijenjaju Hrvatsku
Premijer je izdvojio i ključne infrastrukturne projekte, poput obilaznice Nedelišća koja će povezati Varaždin i Čakovec.
– To praktički stvara jednu gospodarsku cjelinu i daje jednake razvojne šanse sjeveru Hrvatske, rekao je.
Najavio je i završetak brojnih prometnih projekata, uključujući povezivanje juga Hrvatske, kao i daljnje širenje cestovne mreže.
Rekordno niska nezaposlenost
Govoreći o tržištu rada, Plenković je iznio podatke koji, kako kaže, pokazuju snažan gospodarski puls.
– Danas u Hrvatskoj imamo 68.816 nezaposlenih i čak 1.735.000 zaposlenih. Nezaposlenost je gotovo ispod prirodne stope, istaknuo je.
Naglasio je da to potvrđuje rast potreba tržišta rada, osobito uoči turističke sezone.
Novi zakoni: Stranci, rad i energija
Na sjednici bit će predstavljeni i važni zakonski prijedlozi, među kojima izmjene Zakona o strancima.
– Ovim zakonom uvodimo red na tržište rada, štitimo strane radnike i sprječavamo rad na crno, rekao je.
Najavio je i zakon o neprijavljenom radu, kao i zakon o razvoju nuklearne energije, ističući važnost energetske sigurnosti.
– Hrvatska je već danas nuklearna zemlja kroz suvlasništvo u Krškom. Moramo razmišljati dugoročno o opskrbi energijom, poručio je.
Vanjska politika i međunarodni susreti
Plenković je najavio i sudjelovanje na sastanku Europskog vijeća na Cipru, gdje će se raspravljati o globalnim sigurnosnim i gospodarskim temama.
Također je najavio veliki summit inicijative Triju mora u Dubrovniku, uz iznimno velik interes sudionika.
– Očekujemo više od 1.400 sudionika, što je priznanje Hrvatskoj kao domaćinu, istaknuo je.
Zaključno, premijer je poručio kako Vlada nastavlja s politikama razvoja, ulaganja i stabilnosti, uz naglasak na obrazovanje, infrastrukturu i gospodarstvo kao ključne stupove daljnjeg napretka zemlje.
Vlada je na sjednici u četvrtak donijela odluku u vezi sa sklapanjem ugovora o opskrbi geotermalnom vodom za potrebe buduće Nacionalne dječje bolnice u zagrebačkom Blatu te o davanju zamjenskih nekretnina Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji kao naknadu za oduzetu imovinu.
Nuklearna energija
Vlada je u sabor poslala konačni prijedlog Zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, kojim se utvrđuje da će donijeti akcijski plan za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe u roku od šest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar kazao je da taj zakon predstavlja važan iskorak u znanstveno utemeljenoj energetskoj tranziciji Republike Hrvatske, s jasnim ciljem osiguranja stabilne opskrbe energijom i postizanja klimatske neutralnosti, uzimajući u obzir očekivani rast potrošnje električne energije i ciljeve energetske tranzicije.
“Akcijski plan definira aktivnosti koje uključuju analizu potreba za energijom, utjecaj primjene nuklearne energije na gospodarstvo, potencijalne lokacije, te osiguravanje financijskih sredstava za provedbu programa financiranja”, rekao je Šušnjar.
Ujedno je prihvaćen prijedlog pojedinih saborskih zastupnika te je u konačni prijedlog zakona unesena odredba kojom se propisuje da planski strateški akt, odnosno Program za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe, donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade.
Smatramo da je ta odredba iznimno važna jer dodatno učvršćuje demokratski legitimitet te osigurava višu razinu transparentnosti u donošenju strateških odluka u području nuklearne energije, rekao je Šušnjar.
Dodao je kako će se programom utvrditi strateške odluke, upravljanje, kontrola, financiranje, utjecaj na elektroenergetski sustav, potrebne ljudske resurse, obrazovanje i druge ključne elemente razvoja nuklearne energije u civilne svrhe.
Istaknuo je i da se tim programom dodatno potiče razvoj obrazovnih programa, znanstvenih istraživanja i stručnog usavršavanja u području tehničkih i prirodnih znanosti od interesa za razvoj i primjenu nuklearnih tehnologija i nuklearne sigurnosti.
U dokumentima Vlade navodi se da nuklearne elektrane nove generacije imaju povećanu pogonsku fleksibilnost sa stajališta proizvodnje električne energije, te su u stanju koegzistirati s proizvodnjom iz obnovljivih izvora energije.
Nuklearne elektrane u stanju su proizvoditi procesnu toplinu i toplinu za grijanje pa su time u stanju podržati provođenje dekarbonizacije u industriji i toplinarstvu. Kao vrsta dodatne pogonske fleksibilnosti nuklearne su elektrane u stanju proizvoditi vodik u većim količinama, na ekonomičan i efikasan način, kažu u Vladi.
“Hrvatska je i danas zemlja s nuklearkom iako tako ne doživljavamo Nuklearnu elektranu Krško, ali smo 50-postotni suvlasnici, a ona je 36 kilometara od dvorane u kojoj danas održavamo sjednicu Vlade”, rekao je premijer Andrej Plenković.
Ukazao je na važnost šireg zamaha investicija u nuklearnu energiju, što je, kako je rekao, trend i na globalnoj razini.
Plenković očekuje široku potporu zastupnika u Hrvatskom Saboru za predloženi zakon, uključujući oporbene.
“Nastavak je ovo aktivnosti projekta izgradnje Nacionalne dječje bolnice, koja će biti u potpunosti održiva građevina uz poštivanje zelene agende EU i EU taksonomije s upotrebom obnovljivih izvora energije i to geotermalnih i solarnih do 80 posto ukupno potrebne energije”, kazala je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Odlukom Vlade je Ministarstvu zdravstva dano odobrenje za sklapanje ugovora za dobavu i opskrbu geotermalnom vodom za potrebe Nacionalne dječje bolnice te preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna od 2027. do 2038. godine u ukupnom iznosu od 7,2 milijuna eura.
Ministarstvo je provelo pregovarački postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje za dobavu i opskrbu geotermalnom vodom za potrebe buduće bolnice, na kojem je odabrana ponuda ponuditelja GPC Instrumentation Process d.o.o. (GPC IP) iz Zagreba. Odluka o odabiru postala je izvršna 19. rujna 2025.
Pojašnjavajući razloge pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva, iz Ministarstva ističu kako gospodarski subjekt ima dozvolu/koncesiju za pridobivanje geotermalne vode na eksploatacijskom polju “Geotermalno polje Zagreb” od 25. rujna 2020. do 31. listopada 2042. te suglasnost Ministarstva gospodarstva od 7. listopada 2020. na idejni projekt izgradnje cjevovoda za priključenje bolnice. Razvidno je, dodaju, da postoje isključiva prava GPC IP-a na navedenom eksploatacijskom polju te da ne postoji tržišno natjecanje iz tehničkih razloga.
Cilj sklapanja ugovora u ovoj prvoj fazi je priključenje, održavanje i servisiranje priključka geotermalne vode, a u drugoj fazi njezina isporuka. Rok završetka faze stvaranja uvjeta priključenja, koji će omogućiti isporuku geotermalne vode, iznosi maksimalno tri godine od dana sklapanja ugovora, dok je rok završetka faze isporuke geotermalne vode 10 godina od dana početka isporuke geotermalne vode.
Odluka o davanju zamjenskih nekretnina Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji
Vlada je donijela odluku i o davanju zamjenskih nekretnina Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji u vrijednosti 16,4 milijuna eura kao naknadu za oduzete nekretnine za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine koje se ne mogu vratiti u naravi. Radi se o oduzetoj šumi i šumskim zemljištima u vrijednosti 25,9 milijuna eura, a Đakovačko-osječka nadbiskupija suglasna je s procjenom vrijednosti nekretnina, iako je utvrđena u znatno manjem iznosu od vrijednosti oduzetih nekretnina.
“Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji donio je 35 djelomičnih rješenja o pravu na povrat, a utvrđeno je da se od ukupno 11.642 hektara oduzetih šuma i šumskog zemljišta Nadbiskupiji može vratiti u naravi površina od 9400 hektara, dok je za preostalih 2242 hektara utvrđeno da povrat u naravi nije moguć, nego je potrebno dati odgovarajuće zamjenske šume i šumsko zemljište”, istaknuo je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivan Matijević.
Državna geodetska uprava izvršila je identifikaciju oduzetih nekretnina dok su Hrvatske šume na temelju identifikacije iz studenog 2025. izvršile procjenu i usporedbu vrijednosti oduzetih nekretnina i odgovarajućih zamjenskih nekretnina u ožujku 2026., a provedba ove odluke ne zahtijeva osiguravanje dodatnih sredstava u državnom proračunu.
Donesena je Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku davanja u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva koje obavljaju registrirane djelatnosti u svrhu provedbe projekata od općeg dobra.
Nekretnine će se u zakup davati putem javnog natječaja ili neposrednom pogodbom. Natječaji mogu biti raspisani za sve organizacije civilnog društva ili specijalizirani. U suradnji s Ministarstvom branitelja i Ministarstvom kulture i medija, a u slučaju kada se provode specijalizirani javni natječaji za udruge iz Domovinskog rata te koje djeluju na području kulture i umjetnosti, propisani su posebni kvantitativni i kvalitativni kriteriji za ocjenjivanje.
Pristigle prijave će ocjenjivati Povjerenstvo od sedam članova, a ugovor o zakupu temeljem provedenog javnog natječaja sklapa se na rok do deset godina.
Ugovor o zakupu sklopit će se neposrednom pogodbom s onim organizacijama civilnog društva koje su u posjedu nekretnine koja je od 2023. prešla u državno vlasništvo. Ugovor o zakupu neposrednom pogodbom sklapa se na rok od pet godina uz mogućnost produljenja za daljnjih najduže pet godina.
Vlada je odredila nedjelju 31. svibnja za održavanje prijevremenih izbora za zamjenika općinskog načelnika Općine Krnjak iz reda pripadnika hrvatskoga naroda.
