Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
Osobne podatke građana zloupotrebljavale su čak i obrazovne i zdravstvene ustanove. Agencija za zaštitu osobnih podataka lani je nakon pokrenutih upravnih postupka donijela 214 rješenja, što je 40 posto više nego u 2020. godini
povezane vijesti
ZAGREB – Agencija za zaštitu osobnih podataka, Upravni sud i Visoki upravni sud – sve te institucije bavile su se slučajem sveučilišne profesorice koja je osobne podatke svoje studentice, do kojih je došla na pisanom ispitu, iskoristila u slučaju privatne tužbe protiv oca studentice. Jedan je to od primjera koji u izvješću o svome radu iznosi Agencija za zaštitu osobnih podataka, u poglavlju u kojem govori o slučajevima koji su završili na upravnom sudu. Agencija je, baveći se ovim slučajem, donijela rješenje po kojem su i profesorica i fakultet prekršili zakon jer su se osobni podaci studentice koristili bez pravne osnove i zakonite svrhe.
U svom izvješću Agencija naravno ne navodi ni o kojem se fakultetu, ni o kojoj profesorici radi, ni kako je ona zloupotrijebila podatke svoje studentice u privatnoj tužbi protiv njezina oca, niti kada se slučaj dogodio. Otkrivaju tek da je lani završen i postupak na Visokom upravnom sudu jer je profesorica zahtijevala da se rješenje Agencije poništi i to upravo na Upravnom, pa onda i Visokom upravnom sudu. No, oba su suda zauzela stav da su profesorica i fakultet kao njezin poslodavac povrijedili pravo na zaštitu osobnih podataka koristeći pisani ispit studentice u drugu svrhu, za podizanje privatne tužbe.
Sporni videonadzor
Građani koji svakodnevno u različitim ustanovama upisuju svoje osobne podatke nisu uvijek svjesni koliko je mogućih zloupotreba tih podataka, ne očekuju to u državnim, a posebice ne u obrazovnim institucijama. No, upravo je u obrazovanju Agencija lani odradila najviše nadzora, njih čak 1.292, što je čak 63 posto od ukupnog broja nadzora u prošloj godini. Osnovne i srednje škole bile su protekle dvije godine posebice u fokusu zbog održavanja online nastave, a Agencija je provjeravala jesu li pri tome zaštićeni osobni podaci učenika te jesu li djeca propisno zaštićena od prikupljanja osobnih podataka putem interneta kroz upotrebu »kolačića«.
No, škole propuste i na druge načine zaštititi osobne podatke svojih učenika, pa je tako moguće da se u pedagoškoj mjeri izrečenoj učenici nađu i njezini osobni podaci, uključujući zdravstvene, koji za to nisu nužni, te da oni budu na raspolaganju osobama koje na njih nemaju pravo.
Pravila krše i agencije za naplatu dugovanjaGrađani, čiji su dug banke prodale društvima za naplatu dugovanja, svjedoče o tome kako ih djelatnici tih tvrtki zovu po nekoliko puta dnevno, ali i da ne daju mira ni članovima njihove obitelji. Tako i roditelji te braća i sestre često trpe svakodnevne pozive društava za naplatu dugovanja, ne znajući da je jedan od načina da se zaštite prijava Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Jedan je otac, čija se kći našla »na meti« takvog društva slučaj odlučio prijaviti Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Kad djelatnici društva za naplatu dugova ne bi uspjeli dobiti dužnicu na mobitel, zvali su njezinoga oca na fiksni telefon, iako oni ne žive u istom kućanstvu i on nikako nije povezan s njezinim dugom. Agencija je ustanovila da je banka tom društvu proslijedila i osobne podatke klijentice, što je bilo u skladu sa zakonom, ali da je društvo podatke o telefonskom broju njezina oca prikupilo iz javnih podataka, odnosno imenika, iako nije imalo pravo na obradu njegovih podataka s obzirom na to da on nije imao nikakve veze s kreditnim aranžmanom. |
Nakon obrazovanja, Agencija se najaviše morala baviti videonadzorom, u čak 730 slučajeva, a uz to da trgovačka društva i obrti ne istaknu upozorenje da je prostor u kojem rade i u koji dolaze njihovi klijenti pod videonadzorom, ističu se i slučajevi kad se građani žale na svoje susjede ili čak članove obitelji koji su neovlašteno, pod izlikom brige za sigurnost, postavili kamere koje snimaju tko im dolazi u posjet.
Građani su se lani, ističe Agencija, imali više pritužbi nego ranijih godina, a to pripisuju pandemiji koja je sve više poslova premjestila u virtualni svijet, gdje se često i nesvjesno ostavljaju osobni podaci, ali i tome da su sve više upoznati s time koja prava imaju u zaštiti osobnih podataka. Uz to, pandemija je donijela i više prijava za kršenja prava na zaštitu osobnih podataka kad su u pitanju zdravstvene ustanove.
Novčane kazne
Izvještava Agencija i da je lani nakon pokrenutih upravnih postupka donijela 214 rješenja, što je 40 posto više nego u 2020. godini, te da je 60 zahtjeva bilo usvojeno u potpunosti, a 14 djelomično. Ostali su odbijeni, odbačeni ili povučeni, a Agencija ističe da se to događa jer građani nisu uspjeli dostaviti dokaze da su im prava prekršena ili su, a to je čest slučaj, Agenciji prijavili kršenje radnih, vlasničkih ili potrošačkih prava, čime se bave druge institucije.
Lani je Agencija izrekla i četiri novčane kazne, dok je primjerice godinu dana ranije to učinila samo u jednom slučaju, a u 2019. godini to se nije dogodilo nijednom.
Navode i da su dobili prijavu za 108 incidenata, dakle kad su institucije ili tvrtke koje prikupljaju osobne podatke građana same prijavile da je došlo do povrede prava na zaštitu osobnih podataka. Najviše puta prijavile su to banke, u čak 47 slučajeva, a slijede trgovačka društva koja su u 32 slučaja prijavila povredu prava na zaštitu osobnih podataka.
