Iz izvora bliskih Vladi doznaje se međutim da aktualna vlast doprinos za zdravstvo u cilju postizanja gospodarskog rasta u narednih godinu-dvije, suprotno Ostojićevim javno izrečenim željama, uopće ne namjerava vratiti na staro. Naprotiv, u Banskim se dvorima planira zdravstveni doprinos uz već najavljeno 2-postotno smanjenje u naredne dvije godine dodatno smanjiti za još četiri postotna poena, dakle s postojećih 15 na devet posto. 

    U proračunskim smjernicama, među ostalim, predviđa se smanjenje doprinosa za zdravstvo za dva postotna poena, sa 15 na 13 posto, a cilj je ove mjere, kako se ističe, smanjenje cijene rada, oživljavanje gospodarskih aktivnosti i brži rast investicija. U predizbornom programu Kukuriku koalicije najavljivalo se da bi se zdravstveni doprinos u četverogodišnjem mandatu koalicijske vlade mogao čak i prepoloviti, s 15 na 7,5 posto, dok o povratku doprinosa na staro nije bilo ni govora. 

    Govoreći o financijskom stanju u zdravstvenoj blagajni, ministar Ostojić izjavio je kako je uvjeren da će se doprinos za zdravstvo »kroz neko vrijeme, za godinu ili dvije, vratiti na sadašnjih 15 posto«. Zdravstveni ministar svojom se izjavom očito zaletio, računajući s time da će zdravstveni sustav nakon nekog vremena opet funkcionirati na stari način, pokrivajući se 15-postotnim doprinosom na plaću zaposlenih. 

   Manjak novca

– Ako dođe do porasta zapošljavanja, ako se uvedu druge promjene porezne politike, nema razloga da se zdravstveni doprinos ne vrati na staro – objasnio nam je svoju izjavu ministar Ostojić, tumačeći kako i ostale države Europske unije imaju zdravstveni doprinos između 14 i 16 posto. 

    Od 15-postotnog doprinosa za zdravstvo godišnje se od poslodavaca ubere gotovo 20 milijardi kuna, a snižavanje stope zdravstvenog doprinosa na godišnjoj će razini proračun za zdravstvo smanjiti za 2,5 milijardi kuna. Iako se ministar Ostojić očito brine o tome hoće li u svom vrlo zahtjevnom sektoru imati na raspolaganju dovoljno novca, izvjesno je da Vlada namjerava pokriti zdravstvu taj manjak i to iz drugih izvora, uglavnom od novog poreza na imovinu i povećanog PDV-a. 

    Sa smanjenjem zdravstvenog doprinosa, i to na čim dulji rok, računaju poslodavci kojima bi niža cijena rada trebala povećati konkurentnost na tržištu.