Cijepljenje jedini izlaz

Sastao se Znanstveni savjet. Beroš: “Od 21 danas umrle osobe, 17 ih nije bilo cijepljeno”

Portal Novi list

Foto: twitter @AndrejPlenkovic

Foto: twitter @AndrejPlenkovic

Capak je rekao kako ne može govoriti o terminu kada bi došlo do šire upotrebe covid potvrda.



Danas je preminula 21 osoba, a od tog broja 17 ih nije bilo cijepljeno protiv covida – rekao je ministar zdravstva Vili Beroš nakon sjednice Znanstvenog savjeta.


U zdravstvenom sustavu među doktorima je 89,81 posto imunoprotektiranih, kod medicinskih sestara to je 76 post0. Ukupno u zdravstvu je 78,2 posto onih koji su ili cijepljeni ili su preboljeli covid.


“Svi članovi Znanstvenog savjeta su suglasni da se treća doza daje imunokompromitiranim osobama, zatim kod djelatnika u zdravstvenim ustanovama i socijali.




Svi smo suglasni da je cjepivo jedini izlaz iz krize, ali i tada moramo poštivati osnovne antiepidemijske mjere, rekao je Beroš.


N1 javlja da je Miroslav Radman govorio o različitim mutacijama virusa i njihovim utjecajima na patogenost virusa, a Igor Rudan o novim znanstvenim podacima u literaturi.


“Dolaskom hladnijeg vremena moramo svi prepoznati okolnosti koje dovode do širenja virusa i izbjegavati ih”, govori ministar.


Prema Beroševim riječima i Gordan Lauc govorio je o svojim izjavama koje su pogrešno interpretirane. “To smo riješili. On je govorio o korelaciji, a ne o mogućoj vezi smrtnosti i cijepljenja. On je od prvog dana zagovornik cijepljenja i suglasan je s ostalim članovima Savjeta”, kaže Beroš.


“Rečeno je i da su diljem svijeta, i to nije diskriminacija, da su upravo necijepljeni rezervoar gdje se virus i dalje širi i gdje može doći do mutacija. Rekli smo i da je znanost tu da se propituje, da je to je jedini smisao znanosti, da dogme nema. Promišljali smo i širenju bolesti među cijepljenima”, kaže Beroš i dodaje kako su zaključili da je to ipak manje vjerojatno.


Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je novinarima kako ne postoji plan da se proširi upotreba covid potvrda, ali da se vidi kako zemlje u okruženju i u Europi to koriste kao jednu vrstu pritiska na necijepljene.


“Mi nemamo nikakav plan, ali vrlo je izvjesno da ćemo o tome uskoro razgovarati. Rekao bih da je uvođenje potvrda u zdravstvo i socijalu uspjelo, gotovo da nemamo nikakvih problema u pštivanju toga i rekao bih da će doći vrijeme kada ćemo početi razgovarati o njihovom proširenju”,


Beroš je dodao kako su članovi Savjeta razgovarali i o opsegu cijepljenih po dobnim skupinama. “Svi smo se složili da je cijepljenjem potrebno zaštiti naše najstarije sugrađane. Preko 72 posto naših sugrađana preko 65 godina je cijepljeno. Molim sve starije od 65 godina kada im pokuca patronažna sestra na vrata da se raspitaju o svim prednosima i manama. Potpuno je jasno da dobrobit i korist cijepljena daleko nadilazi ono što je loše”, rekao je Beroš.


Capak je rekao kako ne može govoriti o terminu kada bi došlo do šire upotrebe covid potvrda.


“Znate tko uvijek razmišlja o novim mjerama? Jedino struka”, rekao je Beroš. Capak je dodao da smatra kako je najbolji pristup donositi mjere u skladu sa situacijom.


“Treba reći da smo u prethoda tri tjedna imali stagnaciju rasta i rano je govoriti o tome imamo li ozbiljan rast koji bi zahjevao dodatne mjere. Kad vidimo situaciju razmotrit ćemo to i vidjeti jesu li potrebne nove mjere”, kaže Capak.


“Od početka ove krize jedino epidemiološki pokazatelji su oni faktori i parametri na osnovu kojih donosimo mjere. Prema tome, od početka se trudimo balansirati taj omjer brige za zdravstvo i brige za gospodarstvo”, rekao je ministar Beroš dodajući: “Mi u RH pokušavamo od prvog pacijenta balansirati mjere da bi osigurali maksimalnu zaštitu zdravlja… Politika se tu ne miješa kad je riječ o sagledavanju tih podataka.”


“Stav struke je da je dobro što imamo različita cjepiva. Za mene nema dileme, cijepit ću se treći put”, kaže ministar dodajući i da je stav struke da treba kombinirati različita cjepiva za najbolju moguću zaštitu.


Podsjećamo, članovi Znanstvenog savjeta Vlade su, između ostalih, Alemka Markotić, Krunoslav Capak, Dragan Primorac, Miroslav Radman, Igor Rudan, Gordan Lauc, Nenad Ban, Branko Kolarić i Zvonko Kusić.