Dugogodišnja novinarka i urednica

S Mirjanom Rakić razgovarali smo o današnjem izboru novog šefa Prisavlja: ‘HRT je u potpunom rasapu’

Siniša Pavić

Foto Patrik Macek PIXSELL

Foto Patrik Macek PIXSELL

Moje pitanje za svakog kandidata je - kako to misliš provesti!? Ako misliš dovesti neke ljude, povećat ćeš broj zaposlenih, što nije zgodno. Hoćeš li davati otkaze? Pa sve ljude štiti Zakon o radu, kaže Mirjana Rakić



ZAGREB – Premda je izbor za glavnog ravnatelja HRT-a dobio gotovo mitske dimenzije, barem što se proceduralnih grešaka tiče, ako ne i zbog posve neuobičajene činjenice da je, makar na tren, ujedinio cijelu saborsku oporbu, veliko bi se čudo moralo dogoditi da kandidat HDZ-a Robert Šveb ne bude novi glavni ravnatelj HRT-a. Mirjana Rakić, dugogodišnja novinarka HRT-a i urednica vanjske politike na HRT-u, jednostavno to objašnjava.


– HDZ ima većinu, a čim je predlagač onaj koji ima većinu, trebate računati da će taj kandidat biti postavljen bez obzira na svu raspravu, kazuje Rakić.


Zabrinjava, međutim, nešto drugo.




– Kuća je u takvom stanju, ili nestanju, rasapu, da se toga ne bi primile ni tri glave koje imaju apsolutno u svojim rukama sva znanja o televiziji i svim njezinim elementima, ističe Rakić.


Što su ciljevi


Pratila je ona sva predstavljanja kandidata pred saborskim Odborom za informiranje, informatizaciju i medije, ali ono što je čula je samo, kako kaže, lista želja.


– Moje pitanje za svakog kandidata je – kako to misliš provesti!? Ako misliš dovesti neke ljude, povećat ćeš broj zaposlenih, što nije zgodno. Hoćeš li davati otkaze? Pa sve ljude štiti Zakon o radu i ne možeš davati otkaze tek tako, veli Rakić.


Svi su obećali i tehnološki napredak, no nije, smatra Rakić, novi studio za Dnevnik ono što televizija treba postići, niti se njime treba hvaliti, tim više što ljudi koji tamo rade kažu da je izolacija takva da se za svake kiše čuje šum. Sve to Rakić priča neovisno o liku i djelu Roberta Šveba.


– Vrlo malo ga poznajem, jer dok je on bio u kući, i nismo se susretali. Znala sam za ime, znala sam za funkciju, ali njegove neke radove, odluke, moram priznati da ne pamtim, veli Rakić.


– Prema tome, mora vam biti jasno što želite napraviti s medijem; koji je vaš cilj, kakav će to biti medij, na koji način će on zadovoljiti gledatelje. Ti gledatelji plaćaju svaki mjesec pretplatu 80 kuna, što su veliki novci u ovoj zemlji gdje se ne živi najbolje, ma što tko govorio. A drugo, to je velika obaveza samog javnog servisa, jer on mora ispuniti svoju zadaću. To nije zadaća u minutažama koju ima HRT u Ugovoru s Vladom. To su i minutaže, 35 minuta ovoga, 65 onoga. To je poput cijena na placu, tu vi možete svašta metnuti. Nitko zapravo ne govori o sadržaju, kakav je sadržaj koji ide na ekran, upozorava Rakić.


Uz postojeći Zakon o HRT-u sve je tim teže postići, smatra Rakić.


– To je zakon u kojem je Programsko vijeće društvo ptica pjevica. Pa programsko vijeće, ako se već tako zove, kada kaže svoje mišljenje, to bi upravi i urednicima trebalo nešto značiti. Uvijek se vraćam na ono staro BBC-jevo vječno pravilo. Što javni servis mora? Mora informirati, obrazovati i zabaviti. E, sad vi meni recite, od te tri obveze, što radi HRT – ništa! Čak ni zabava, jer ako je ovo na ekranu zabava, onda mi stvarno podcjenjujemo hrvatski narod, ističe Rakić.


Medijska strategija


Posljedica svega je da ona koja je radila gotovo 40 godina u Dnevniku, o njemu ne želi govoriti jer nema što, baš kao što HRT praktički i ne gleda, makar uredno plaća pretplatu. No, što politika zapravo dobiva tim da je na čelu televizije njen čovjek!?


– Dobiva moć, ne dvoji Rakić.


Utoliko joj je besmisleno prozivanje SDP-a od strane HDZ-a da su oni svojim promjenama Zakona doveli do izbora ravnatelja kakvog imamo. U ovih šest godina, koliko je aktualna ministrica kulture na toj poziciji, Zakon o HRT-u se mogao mijenjati, ali nije.


– A drugo, ide logikom »puca brana, a ja zatvaram prstima da se ne razlije voda po cijelom gradu«. Mora se raditi medijska strategija, napisati na 30 stranica kakva bi medijska scena u Hrvatskoj trebala biti, za što se zalažemo, kakva je perspektiva. Nakon toga ide Zakon o medijima, a to smo preskočili. Treći je Zakon o elektroničkim medijima, pa tek onda Zakon o HRT-u i ugovor s Vladom. No, mi smo prvo izvukli Zakon o elektroničkim medijima, rezimira Rakić.


Skeptični zaposlenici


Na koncu, činjenica je da se digla kuka i motika oko izbora ravnatelja HRT-a. Tom se izboru protive i ogranci Sindikata novinara i HND-a na HRT-u.


– A to su zaposlenici, zaposlenici koji ne vjeruju da će Robert Šveb nešto napraviti, veli Rakić.


Čini se kako se u najbolju ruku može dogoditi da nam budućnost donese nepromijenjeno stanje na HRT-u. A to je, smatra Rakić, jako loše, jer se tako nastavlja ono što je, ne dvoji, grozno. Kamo sreće, dodaje, da smo u krivu.