Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler u srijedu je na zajedničkoj sjednici odbora za proračun, poljoprivredu i regionalni razvoj predstavio prvu poziciju Parlamenta o Uredbi o mega-fondu, pravilima koja će odrediti način korištenja nacionalnih omotnica gotovo polovice idućeg europskog proračuna, priopćeno je iz njegovog ureda.

U priopćenju se naglašava da gotovo osamdeset posto svih javnih investicija u Hrvatskoj dolazi iz europskih fondova, zbog čega je jasno da će ishod pregovora o novom dugoročnom proračunu EU odrediti razvojne mogućnosti Hrvatske u sljedećem desetljeću.

Europska komisija za Višegodišnji financijski okvir (2028.-2034.) predlaže velike promjene dosadašnjeg načina financiranja uz objedinjavanje više politika i instrumenata u jedinstvene nacionalne planove država članica, što bi obuhvatilo izrazito širok raspon ulaganja, od ribarstva i poljoprivrede do željezničke infrastrukture, obrambene industrije i upravljanja granicama.

Parlament, objašnjava se u priopćenju, s druge strane od početka izražava jasnu bojazan, osobito zbog rizika centralizacije i nedovoljne uključenosti lokalne i regionalne razine.

Parlament svojim izvješćem poziva na smisleno uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti tijekom planiranja i provedbe nacionalnih planova te obvezno uvođenje regionalnih poglavlja te poglavlja o poljoprivrednoj politici u nacionalne planove.

EP predlaže i više vremena za korištenje europskih sredstava kako bi se osigurala uspješna provedba većih infrastrukturnih projekata, promjenom predviđenog pravila N+1 u N+3.

Izvješće predlaže i zaštitne mehanizme kako bi se spriječilo naglo smanjenje potpore regijama koje tijekom financijskog razdoblja napreduju u višu kategoriju razvijenosti, stoji u priopćenju.

Predviđeno je i izdvajanje minimalno 11 posto sredstava za urbani razvoj. Radi brže provedbe projekata predlaže se i povećanje predfinanciranja s 10 na 15 posto odnosno na 20 posto za istočne granične regije.

“Imamo dužnost doraditi prijedlog kako bi zaista mogao funkcionirati u praksi, uvažavajući potrebe s terena. Ključno će biti pojednostavljenje za korisnike i osigurati uravnotežen razvoj svih europskih krajeva.

Budući da bi nacionalni planovi trebali objediniti sve europski financirane reforme i investicije, i za Hrvatsku je ključno da novi okvir omogući nastavak hvatanja koraka s razvijenijim dijelovima Europe i nove razvojne iskorake”, rekao je Ressler prilikom predstavljanja izvješća.

Ovom Uredbom određuju se pravila igre prema kojima će države članice, uključujući Hrvatsku, moći usmjeravati i koristiti europska sredstva u sljedećem desetljeću, ističe se u priopćenju Resslera koji u ulozi izvjestitelja vodi političke pregovore s ostalim političkim skupinama, kao i državama članicama kako bi se oblikovao konačni tekst pravila koja će dugoročno usmjeravati europska ulaganja i definirati odnose između Europske komisije, Parlamenta i država članica.

Slijede amandmani političkih grupa, čime u lipnju započinje ključna faza usuglašavanja stavova unutar Parlamenta. Konačna pozicija očekuje se na jesen, nakon čega započinju pregovori s državama članicama.