Nakon posljednjih spornih izjava predsjednika Republike Zorana Milanovića o Kosovu i Rusiji, od kojih se kasnije doduše i ogradio, otvorilo se pitanje kako riješiti blokadu sustava između dva kraka izvršne vlasti, predsjednika i premijera.

Politolozi se slažu da ovako dalje ne može, pa je tako prof. Ivan Rimac prošlog tjedna izjavio kako su Milanovićeve izjave “zastrašujuće”, a prof. Nenad Zakošek rekao je pak da je rješenje ove disfunkcionalne situacije da se izbor predsjednika Republike ubuduće dogovara u Saboru, odnosno da se neposredni izbor ukine, a samim time i bitno smanje ovlasti predsjednika na ceremonijalne.

Sukobi s Vladom

– Trenutno funkcija predsjednika ne funkcionira kako bi trebala, i ti sukobi s Vladom su vrlo negativni za politički sustav. Mislim da je predsjednik izdao svoje birače, radi suprotno od obećanog, to je potpuni zaokret, i trebali bismo predsjedniku uzeti ovlasti koje sad ima, rekao je Zakošek.

Kako je poznato, te su ovlasti sukreiranje vanjske i sigurnosne politike zajedno s Vladom, te zapovijedanje Oružanim snagama, ali zbog nedorečenosti zakona – samo u ratu, a ne i u miru.

Većina sugovornika s kojima smo razgovarali slažu se da bi Ustav trebalo promijeniti i riješiti problem disfunkcionalnosti koji se sada najbolje vidi u konfliktnoj kohabitaciji predsjednika Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.

– Da, Ustav treba mijenjati, i to na način da se ovlasti predsjednika ili povećaju, ili bitno smanje. Načelno govoreći, uvijek je dobro imati kontrolu pa je zakonodavac ovom dualnošću sadašnjom želio da dvije osobe nadziru sustav, umjesto samo jedne, što je dobro u teoriji.

Ali ovaj sustav ne može spriječiti da određeni tip osobe, kakva je Zoran Milanović, ovu funkciju obnaša kako sada vidimo da je moguće.

U tom smislu potpuno je normalno da, kad se nedostaci nekog sustava vide, taj sustav promijenimo, i bilo bi dobro da to učinimo.

Sadašnje ovlasti predsjednika su ili prevelike, ili premale, ovisi što želimo postići, ali svakako ih treba mijenjati. Pritom, legitimitet koji izravno birani predsjednik ima od naroda jest važna stvar, ali ovlasti su gotovo nikakve, a ono gdje predsjednik može kočiti, jest upravo na opasnim mjestima kao što su sigurnosni sustav, vojska i slično.

Netko tko je razuman i balansiran, to kočenje može provoditi racionalno, ali kad nije tako, kao sada, onda treba naći drugo rješenje.

Problem je što danas na toj dužnosti imamo osobu koja je važnija sama sebi, nego što mu je važna država, kaže riječka ustavna stručnjakinja prof. Sanja Barić.

Po njoj, dakle, ovlasti treba ili povećati pa da predsjednik ima pravo suspenzivnog veta na zakone, primjerice, ili pak tu funkciju svesti na ceremonijalnu.

Nema kontrole

– Ne bih odbacila ideju prof. Zakošeka i izbor predsjednika pozicionirala u Sabor, neovisno o tome kakvo mišljenje imam o sadašnjem predsjedniku, kaže Barić.

To bi onda bio model čiste parlamentarne demokracije, gdje bi zastupnici sami birali predsjednika nakon parlamentarnih izbora, a njegove ili njezine ovlasti svele bi se na ceremonijalne.

Prof. Barić posebno je zabrinuta što sad nema istinske kontrole niti upravljanja nad sigurnosnim službama, koje su trenutno obezglavljene, a rat u Ukrajini u prvom je redu informacijski rat.

Za to vrijeme predsjednik se bavi time da sebe osobno prezentira, a sustav je u blokadi, smatra.

Prof. Žarko Puhovski godinama se zalaže za reformu političkog sustava, u kojoj bi ukidanje neposrednog izbora za predsjednika Republike bilo samo jedan segment.

Jasno mu je, kaže, da se u ovom mandatu s predsjednikom ništa ne može učiniti jer “staljinistička sljedba u SDP-u, koja je izgubila svu ideologiju te ima još samo stegu, ne da svog predsjednika i ne daje ruke za dvotrećinsku većinu, a sadašnje blokade sustava nalagale bi da se to dogodi”, stoga će trebati čekati najmanje do 2025. godine, kad prođu još jedni izbori, jer sada nema vremena za strukturnu promjenu sustava.

– No, sadašnji sustav gdje imamo diobu vlasti unutar diobe vlasti, dakle gdje je izvršna vlast podijeljena između Vlade i predsjednika, definitivno ne funkcionira.

Supotpis se pokazao kao nefunkcionalno rješenje čak i kad je ista “ergela” na vlasti, a kamoli sad. Sam taj sustav tjera na sukob, a uz Milanovića on sam je sebi sadržaj pozicije predsjednika.

Zato je ideja prof. Zakošeka dobra, i predsjednika bi trebalo birati u Saboru. Samo to nam ovog trenutka ne pomaže, tek 2025. je moguće da dođe do takve promjene, kaže Puhovski.

Po njemu, trebalo bi sustav urediti tako da se ukinu neposredni izbori i za lokalne načelnike i župane, kao i za predsjednika Republike, uvesti čistu parlamentarnu demokraciju, reformirati izborni sustav ka mješovitom te ukinuti izbor zastupnika manjina, a umjesto toga uvesti nadzorno tijelo za poštivanje prava manjina, kaže Puhovski.

U svakom slučaju, svi se slažu da je sadašnja blokada sustava neodrživa i da se problem trajno mora riješiti na bolji način. S obzirom da je i sam predsjednik Zoran Milanović u prošloj kampanji zagovarao smanjivanje ovlasti predsjednika i pozicioniranje njegova izbora u parlament, vjerojatno se i sam slaže s ovim što stručnjaci poručuju.

Mato Palić: Redefinirati suradnju s Vladom

Neposredan izbor ne bi ukidao drugi ugledni ustavni stručnjak, prof. Mato Palić iz Osijeka, jer takav sustav po njemu, kakav god bio predsjednik, ipak predstavlja ultimativnu volju naroda.

Uz to, izbor u Saboru uvijek može nositi klicu stranačke trgovine, a i pitanje je bi li se onda trebalo osoigurati dvotrećinsku većinu, pa bi i tu moglo dolaziti do blokada pri izboru predsjednika.

No, kako kaže, rješenje je da se ovlasti predsjednika što prije preciznije definiraju u Ustavu, i onda razrade u zakonima, u svim segmentima – tajnih službi, zapovijedanja vojskom, vanjskoj politici, dakle praktički u svim ovlastima predsjednika koje se poklapaju sa supotpisom s Vladom.

– Gdje god je propisana suradnja s Vladom, tu zapinje, i to moramo redefinirati, kaže Palić, jer je neodrživo da nemamo izabrane veleposlanike, da VSOA nema načelnika, da se Vijeće za nacionalnu sigurnost ne sastaje itd.