SKRAĆENI RADNI TJEDAN

Objavljeni podaci, evo za koliko radnika poslodavci traže pomoć države za isplatu plaća

Jagoda Marić

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Potporu traži dvostruko više radnika od onih koji su imali skraćeno radno vrijeme u proteklih deset godina kad su poslodavci imali mogućnost tražiti istu potporu od HZZ-a



ZAGREB – U prvom tjednu u kojem su mogli tražiti potporu za skraćeni tjedan poslodavci su taj zahtjev podnijeli za više radnika nego što je to bio slučaj u posljednjih desetak godina, kad je Hrvatska kroz različite modele imala tu vrstu potpore.


Za tu je potporu, odgovorio nam je Hrvatski zavod za zapošljavanje, od 1. do 7. srpnja stigao zahtjev 81 poslodavca za ukupno 4.404 radnika. U posljednjih desetak godina u potporu skraćenog radnog vremena bio je uključen 2.151 radnik.


Tako je u korona krizi samo u prvom tjednu stigla prijava za dvostruko više radnika koji bi mogli imati skraćeni radni tjedan, primjerice tako što tjedno rade četiri dana, ali zadržavaju postojeću plaću jer im dio troškova te plaće, do dvije tisuće kuna po radniku, snosi država.


Najviše iz prerađivačke industrije




Najviše je zahtjeva, što se i očekivalo, stiglo iz prerađivačke industrije koja je suočena sa smanjenjem narudžbi. Prema podacima HZZO-a od 81 poduzeća koji je podnio zahtjev ta potporu skraćenog radnog tjedna, čak 46 zahtjeva je iz prerađivačke industrije. Zahtjevi koji su pristigli u srpnju zapravo se odnose na lipanj i država će već za taj mjesec poslodavcima pomoći u isplati plaća.


Pravo na ovu potporu imaju tvrtke kojima su prihodi za mjesec za koji traže pomoć pali više od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, s tim da poslodavci koji zapošljavaju od deset do 50 radnika moraju skratiti radni tjedan za najmanje 20 posto radnika, dok oni s više od 50 radnika skraćuju radni tjedan za najmanje deset posto radnika.


Država je propisala i to da tvrtke koje koriste ovu potporu ne mogu isplatiti dividendu do kraja sljedeće godine. Potporu skraćenog radnog tjedna mogu tražiti i poduzetnici koji zapošljavaju do devet radnika, i oni po radniku mogu dobiti do dvije tisuće kuna mjesečno, ali je za njih uvjet da su u lipnju u odnosu na lipanj prošle godine imali pad prihoda iznad 50 posto.


I dok je za tvrtke iznad deset zaposlenih odlučeno da će se potpora moći tražiti, a isplaćivat će se do kraja godine, zasad je sigurno da će je mikropoduzetnici moći tražiti samo u srpnju za lipanj.


Osim potpore skraćenog radnog vremena država je u lipnju nastavila isplaćivati i potporu od četiri tisuće kuna i 1.460 kuna za doprinose za tvrtke koje posluju u sektorima koje su posebice pogođene korona krizom, poput ugostiteljstva, smještaja, prometa ili organizacije događaja. Tvrtke iz tih sektora koje imaju više od 50 posto pada prometa mogle su i za lipanj ostvariti potporu za očuvanje radnih mjesta i u HZZ je stigao 23.801 zahtjev.


– Do sada je isplaćeno 11.827.127,28 kn za 772 poslodavca i 3.016 radnika. Najviše je potpora do sada odobreno poslodavcima u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (266), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (91), prijevozu i skladištenju (85) te trgovini na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala (81), odgovorili su na naš upit o isplati te potpore iz Zavoda za zapošljavanje.


Zahtjevi u obradi


Dodaju da su ostali zahtjevi u obradi i da je prema obrađenim predmetima za isplatu rezervirano više od 43 milijuna kuna. Uvjet je bio pad prihoda od 50 posto u svibnju ove godine u odnosu na svibanj 2019. godine.


Aktiviranje gospodarstva, ali i ograničavanje djelatnosti za koje se potpora može tražiti te podizanje pada prihoda s 20 na 50 posto smanjili su broj zahtjeva za ovu mjeru na gotovo četvrtinu u odnosu na prethodni mjesec.


Naime, u lipnju je potpore za srpanj ostvarilo gotovo sto tisuća poslodavaca za više od 474 tisuće radnika. Za travanj je tu potporu primilo sto tisuća radnika više.


No, po svemu sudeći, država će tu potporu isplaćivati i za srpanj, a mogućnost da se ona nastavi najavljivali su već ranije resorni ministar Josip Aladrović, a jučer na sjednici Vlade i premijer Andrej Plenković. On je kazao da je Vlada dosad za tu mjeru isplatila radnicima 5,7 milijardi kuna, a da Ministarstvo rada i mirovinskog sustava s HZZ-om nastavlja s potporama za sektore kojima je potrebno dodatno izaći u susret, poput prometa, ugostiteljstva, turizma, hotelijerstva te organizacije raznih događaja.


Tako bi se odluka o produženju mjere potpore za očuvanje radnih mjesta mogla donijeti već do kraja ovog tjedna. Ona će se i dalje odnositi na posebno pogođene sektore kao i u lipnju, ali bi se mogli promijeniti uvjeti pa bi umjesto pada prihoda od 50 posto za pomoć u isplati plaća u srpnju uvjet mogao biti pad prihoda od 60 posto.