foto: Marko Gracin
Turistička sezona bit će možda 30 do 40 posto bolja od lanjske, ali sigurno njezini financijski efekti neće dosegnuti više od 70 posto rezultata iz 2019. godine, kazao je ministar financija Marić
povezane vijesti
ZAGREB – I ovoj godini sve gospodarske prognoze, posebice za zemlje ovisne o turizmu, uglavnom ovise o tome kakva će biti epidemiološka situacija i kakve će epidemiološke mjere donositi pojedine Vlade.
Iako po tom pitanju situacija trenutno nije puno drukčija nego lani u isto vrijeme, a razliku čini početak cijepljenja, u Vladi ipak očekuju bolju turistički sezonu, odnosno veće prihode nego u prošloj godini.
Može se to zaključiti iz onoga što je jučer rečeno na sjednici Vlade, ali i izjavama nakon nje, o Programu konvergencije, koji sve članice Europske unije donose u sklopu europskog semestra.
Vlada u tom dokumentu predviđa rast gospodarstva u ovoj godini od 5,1 posto, što je više od zadnjih procjena, kada se govorilo o rastu od 4,9 posto.
Na sjednici Vlade jučer je više puta istaknuto kako je taj dodatni pozitivan pomak od 0,3 postotna poena očekivani rezultat od primjene Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji će se financirati bespovratnim novcem iz mehanizma »EU – sljedeće generacije«.
Na pitanje kakvu je turističku sezonu, odnosno njezine rezultate, Vlada ukalkulirala u rast od 5,2 posto, ministar financija Zdravko Marić otkrio je da se u ovoj godini očekuju veći prihodi od lanjskih i to za 30, možda i 40 posto, ali da financijski rezultat u turizmu ni ove godine neće premašiti 70 posto prihoda iz rekordne 2019. godine.
Oporavak 2022. godine
– Proračunske planove za prošlu godinu radili smo na procjeni da će pad u turizmu biti 70 posto, a na kraju su financijski pokazatelji bili oko 55 posto lošiji nego 2019. godine.
Još uvijek su rizici za ovu godinu veliki i naravno da imamo i te scenarije, ali prema našim konzervativnim metodama turistička sezona bit će možda 30 do 40 posto bolja od lanjske, ali sigurno njezini financijski efekti neće dosegnuti više od 70 posto rezultata iz 2019. godine, kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Ministar financija Zdravko Marić, foto: Davor Kovačević
Prevedeno u eure, to bi i u najoptimističnijem scenariju značilo da će Hrvatska u ovoj godini od turizma imati najviše do sedam milijardi eura prihoda, što je daleko ispod rekordnih 10,5 milijardi eura 2019. godine, ali i dosta bolje od lanjskih 4,8 milijardi eura.
Cilj Vlade ulazak u eurozonuNa pitanje ustraje li Hrvatska na uvođenju eura, iako je deficitom većim od tri posto izašla iz okvira mastriških kriterija, premijer Andrej Plenković odgovorio je da cilj njegove Vlade ostaje ulazak u eurozonu i Schengen, o čemu se stalno razgovara i s čelnicima Europske komisije koji su po pitanju eura svjesni onoga što je Hrvatska napravila prije pandemije, odnosno činjenice da je tri godine zaredom imala suficit proračuna te da i u pandemiji nastoji držati svoje javne financije pod kontrolom. |
Ministar Marić napomenuo je i to da rast od 5,2 posto u ovoj godini znači da će se oporavak gospodarstva, odnosno povratak na 2019. godinu, dogoditi tek na kraju 2022. godine, ali da će to u turističkom sektoru biti i kasnije, odnosno tek na kraju 2024. godine.
U sljedećoj godini očekuje se ubrzanje rasta gospodarstva i to po stopi od 6,6 posto, dok bi u 2023. godini ipak BDP nešto sporije rastao i to po stopi od 4,1 posto.
Vlada je za sve te godine podigla rast u odnosu na svoje posljednje projekcije, a ministar financija naglasio je i to da sve te stope rasta, osim u ovoj godini, u sebi imaju »gotovo 1,5-postotni bod efekta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti«. Kao i svih dosadašnjih godina, snažan pozitivan doprinos rastu i oporavku trebala bi dati domaća potražnja, odnosno osobna potrošnja građana.
Proračunski manjak
Očekuje se da na tom tragu budu i investicije, pa ministar financija napominje da će u prve dvije godine izraženiji doprinos investicija biti u javnom sektoru, što je posljedica obnove nakon potresa, ali i korištenja europskih fondova.
– Nakon toga, u nastavku projekcijskog razdoblja stope rasta su puno više kod privatnih investicija, koje jesu i trebaju biti glavni pokretači investicijske aktivnosti i ukupnog rasta, rekao je Marić.
Kako je podigla prognoze za rast BDP-a, Vlada je morala zbog sve većih troškova koronakrize, ali i dugova za lijekove u zdravstvu, povećati procjenu ukupnog proračunskog manjka, pa se on u ovoj godini podiže s planiranih 2,9 posto na 3,8 posto BDP-a.
Iako Hrvatska time izlazi iz mastriških kriterija, znatno je to manje od prošlogodišnjih 7,4 posto BDP-a, a već sljedeće godine proračunski bi deficit trebao pasti ispod tri posto i to na 2,6 posto BDP-a. U godinama iza toga proračunski bi deficit trebao biti sve manji, a ministar vjeruje da će tako Hrvatska zaštititi svoj odnos s europskim institucijama, posebice kad je u pitanju uvođenje eura.
