Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak ističe da zaštita životnog standarda građana mora ostati jedan od prioriteta europske politike, ali i upozorava da kratkoročne subvencije ne mogu zamijeniti dugoročna rješenja, priopćio je ured zastupnice u srijedu.

„Hrvatska je od početka energetske i inflacijske krize reagirala snažno i ciljano. Kroz jedanaest paketa mjera vrijednost pomoći građanima i gospodarstvu dosegnula je 9,26 milijardi eura.

To je bilo potrebno kako bismo zaštitili kućanstva, radna mjesta i gospodarstvo od naglog rasta cijena. Ali moramo biti jasni – subvencioniranje računa ne može postati trajna europska energetska politika“, poručila je Glavak povodom rasprave o “Osnaživanju Europljana za hvatanje ukoštac s krizom troškova života” održane u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Naglašava kako je sada potreban snažniji europski odgovor koji će djelovati na uzroke visokih troškova, a ne samo ublažavati njihove posljedice.

„Europa mora proizvoditi više vlastite energije i biti manje izložena cjenovnim i geopolitičkim šokovima koji dolaze izvan naših granica.

To znači ubrzati ulaganja u elektroenergetske mreže, obnovljive izvore i skladištenje energije, ali i prestati voditi ideološke rasprave o nuklearnoj energiji. Nuklearna energija stabilan je i niskougljičan izvor i mora imati svoje mjesto u europskoj energetskoj sigurnosti“, kaže Glavak.

Kao primjer strateškog planiranja izdvaja LNG terminal na Krku, koji je u okolnostima energetske krize pokazao važnost pravodobnog ulaganja u diversifikaciju dobavnih pravaca.

Njegovim proširenjem Hrvatska dodatno jača vlastitu sigurnost opskrbe, ali i svoju ulogu u energetskoj sigurnosti srednje Europe.

Glavak smatra da Europska unija mora ozbiljnije razmotriti i zajedničke fiskalne instrumente kojima bi se državama članicama omogućilo ciljano smanjivanje opterećenja na osnovne životne potrebe.

„Moramo razgovarati i o tome možemo li uspostaviti europski okvir koji će državama omogućiti veću fleksibilnost kod poreznog rasterećenja hrane, energije i stanovanja.

Nije dovoljno građanima govoriti o konkurentnosti Europe ako oni istodobno osjećaju pritisak svakog računa koji dolazi na kućnu adresu“, istaknula je.

Posebno je naglasila da energetska samostalnost ne znači izolaciju Europe, nego smanjenje rizične ovisnosti i izgradnju pouzdanih partnerstava.

„Ne možemo očekivati da odgovor na zajednički europski problem beskonačno ovisi o fiskalnoj snazi pojedine države članice. To bi samo povećavalo razlike među građanima i državama.

Europi trebaju sigurnija energija, konkurentnije gospodarstvo i snažnija socijalna otpornost. Energetska sigurnost i priuštivost energije danas su dvije strane iste politike“, ističe Glavak, stoji u priopćenju.