Vijest izazvala buru

Brodosplit isplaćuje dividendu, a Krafftu mora platiti 12 milijuna eura. Tvrde da je zapravo riječ o prijeboju unutar Grupe

Orjana Antešić

Foto Brodosplit

Foto Brodosplit

Taj iznos bit će uvećan za kamate, a Krafftu se, prema našim izvorima, oslobađa i oko 18 milijuna eura uplaćenih avansa i troškova opreme za jedrenjak, koji su mu bili zamrznuti na računima dok je trajao postupak arbitraže



RIJEKA – Informacija da se jedna domaća tvrtka, pogotovo brodogradilište, sprema isplatiti dividendu u iznosu od blizu 251 milijun kuna uzvitlala je priličnu pozornost i pitanja u javnosti. Riječ je o Brodograđevnoj industriji Split, čija je Uprava 23. veljače donijela odluku o sazivanju izvanredne skupštine društva sa samo jednom točkom dnevnog reda – isplati zadržane dobiti dioničarima u ukupnom iznosu od 250,77 milijuna kuna, odnosno 28,10 kuna po svakoj dionici.


U odluci o sazivu ove izvanredne skupštine Brodosplita d.d., koja je zakazana za sutra, 5. ožujka, navodi se da će dividenda biti isplaćena iz dijela zadržane dobiti iz 2013., 2016. i dijela 2017. godine, dakle iz razdoblja petogodišnjeg programa restrukturiranja splitskog škvera pod kapom Tomislava Debeljaka, odnosno njegove DIV grupe, a što je država sa svoje strane potpomogla s oko 1,5 milijardi kuna dozvoljenih državnih potpora. U skladu s vlasničkom strukturom, u ovoj raspodjeli najveći dio ide DIV Brodogradnji, koja drži 99,8 posto udjela u Brodosplitu, Hrvatska gospodarska komora ima 0,13 posto, dok na fizičke osobe, među kojima i radnike škvera, otpada 0,04 posto udjela. Nakon reakcija u javnosti, jučer su se priopćenjem oglasili i iz Brodosplita, tvrdeći da DIV, kao većinski vlasnik Brodosplita, neće primiti nikakvu stvarnu novčanu isplatu dividende te da je zapravo riječ o prijeboju unutar Grupe u cilju realizacije projekta istraživanja i razvoja.


Kupovina opreme


– DIV grupa d.o.o. nositelj je projekta istraživanja i razvoja pod nazivom »Centar kompetencija za naprednu mobilnost« iz 2017. godine. Kao nositelj tog projekta, DIV grupa mora imati u vlasništvu određenu opremu neophodnu za razvoj i istraživanje. Zbog striktnih pravila tog projekta o povezanim osobama, potrebnu opremu koja je bila u vlasništvu Brodosplita d.d. DIV je morao prenijeti u svoje vlasništvo (kupiti od Brodosplita), ili tu postojeću opremu unutar grupe zanemariti i kupiti na tržištu drugu, istu takvu, ali skuplju opremu. Prema našoj procjeni, a pretpostavljamo da će se svi realni, objektivni i dobronamjerni složiti s njom, kupovina druge opreme ne bi bila ni racionalna, niti poslovno opravdana odluka. Stoga je odlučeno da DIV otkupi potrebnu opremu od Brodosplita, a da svoje dugovanje prebije s dijelom zadržane dobiti, dok će ostalim malim dioničarima (radnicima) i Hrvatskoj gospodarskoj komori istu isplatiti na račun.


Presedan za Debeljaka



Prema navodima iz priopćenja, Brodosplit do konca 2019. ima zadržane neisplaćene dobiti godine u iznosu od 367,1 milijuna kuna, uz konstataciju da će dobit za 2020. biti preko 100 milijuna kuna. Imalo se potrebu istaknuti i da je DIV grupa posudila sredstva za isplatu plaća u Brodosplitu jer zbog kašnjenja isporuke novogradnje 487, koja je bila predviđena za sredinu veljače, škver nije ostvario planirani prihod.


– Isporuka novogradnje 487 bila je planirana za 1. veljače 2021., pa je pomaknuta na 18. veljače, a obavit će se tek u ovom tjednu, nakon čega će Brodosplit ostvariti prihod od oko 115 milijuna eura, od kojih je znatan postotak vlastito učešće u gradnji broda, odnosno sredstava grupe, s kojim nakon isporuke možemo raspolagati za redovno poslovanje. Osim gore navedenog, o odnosu većinskog vlasnika prema Brodosplitu najbolje govori i činjenica da je DIV Grupa jamac za kredit u iznosu od 53 milijuna eura koje Brodosplit koristi za gradnju brodova, a vlasnik DIV grupe Tomislav Debeljak osobno jamči cjelokupnom svojom imovinom za uredno vraćanje državnog jamstva koje je Brodosplit dobio za gradnju brodova. To jest presedan, od niti jednog vlasnika nije nikada traženo takvo osobno jamstvo, ali i ono je bez razmišljanja izdano, jer bez njega ne bi bilo moguće graditi brodove i zapošljavati radnike, zaključuje se u priopćenju.

DIV-u kao većinskom vlasniku dobit će samo biti proknjižena, ali će se odmah izvršiti prijeboj za dospjelo potraživanje Brodosplita d.d. za vrijednost opreme i strojeva koje je DIV za potrebe istraživanja i razvoja otkupio od Brodosplita. Ostalim će dioničarima dividenda biti isplaćena u novcu na njihove žiroračune. Dakle, većinski vlasnik će samo pretvoriti svoju dobit u imovinu koja ostaje u grupaciji. Budući da većinski vlasnik neće primiti nekakvu isplatu, nema nikakvog odlijeva sredstava s računa Brodosplit d.d., a i oprema koju je u cilju realizacije projekta istraživanja i razvoja DIV otkupio – ostaje u Splitu, apostrofira se u jučerašnjem priopćenju iz Brodosplita, slijedom kojeg bi se novčano isplatilo samo ostale dioničare i to u ukupnom iznosu od 428.862 kune.


Odluka suda


Istovremeno s ovim sazivanjem izvanredne skupštine Brodosplita, u brodograđevnim krugovima počela se širiti vijest o odluci nizozemskog Arbitražnog suda na kojem je Brodosplit u srpnju 2019. godine pokrenuo postupak protiv kompanije Star Clippers, u vlasništvu obitelji Mikaela Kraffta. Podsjetimo, u pitanju je bio raskid ugovora za najveći jedrenjak s križnim jedrima na svijetu, ultraluksuzni »Flying Clippers« koji je u međuvremenu, ostavši u vlasništvu Brodosplita, promijenio naziv u »Golden Horizon«. Iz krugova bliskih obitelji Krafft doznajemo da je Arbitražni tribunal sredinom veljače u Rotterdamu donio odluku kojom su odbijeni svi zahtjevi Brodosplita dok su Krafftovi u jednom dijelu bili uspješni što se ogleda i kroz odluku suda da troškove arbitraže u iznosu od oko 580.000 eura, u skladu s uobičajenom pravnom praksom, u dvije trećine snosi Brodosplit, a ostatak Star Clippers.


Međutim, to je tek »uvod« jer bi Brodosplit, prema odluci arbitraže, navodno trebao Krafftovoj kompaniji platiti oko 12 milijuna eura na ime raznih troškova i odšteta, uvećano za kamate. Krafftu se, prema našim izvorima, oslobađa i oko 18 milijuna eura, na račun uplaćenih avansa i troškova opreme za taj jedrenjak, koji su mu bili zamrznuti na bankovnim računima dok je trajao postupak arbitraže, a Brodosplitu je naloženo da na taj iznos treba još platiti kamate. Ujedno, Brodosplitu je tribunal u Rotterdamu zabranio da koristi bilo kakve specifikacije, planove, projektnu dokumentaciju, tehničke opise ili rezultate testiranja vezano uz dizajn i konstrukciju 162-metarskog jedrenjaka bez prethodne pisane suglasnosti Star Clippersa. Također, Brodosplit ne bi smio graditi drugi brod na osnovi tehničkih podataka dostavljenih od strane Star Clippersa, osim za tu kompaniju. Ogluše li se u splitskom škveru na ovaj nalog arbitraže, prijeti im kazna od 25 milijuna eura.


Odgovore oko odluke nizozemskog Arbitražnog suda zatražili smo i od Brodosplita, u paketu s pitanjima vezanih uz sazivanje izvanredne skupštine društva, međutim, u tom ih dijelu nismo dobili.