Eurozastupnica

Borzan zadužena za EU strategiju o proizvodnji i prodaji odjeće i tekstila

Portal Novi list

Foto Davorin Visnjic/PIXSELL

Foto Davorin Visnjic/PIXSELL

Industrija odjeće danas funkcionira kao fast food, brzo se proizvodi, konzumira i neodrživa je, poručuje Biljana Borzan



Europska unija želi stati na kraj praksama poput uništavanja neprodane odjeće i zavaravanja potrošača o načinima i mjestu njene proizvodnje.


Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan je u sklopu tog procesa imenovana izvjestiteljicom socijalista za mišljenje o strategiji održive i kružne tekstilne proizvode u odboru za zaštitu potrošača i zajedničko tržište Parlamenta.


– Industrija odjeće danas funkcionira kao fast food, brzo se proizvodi, konzumira i neodrživa je. Proizvodimo više odjeće i tekstilnih proizvoda nego ikad prije, proizvodnja se udvostručila od 2000. do 2015.




U isto vrijeme, rok trajanja prosječnog komada odjeće se skratio za trećinu. Trošimo ih u većim količinama i češće no ikad prije.


Zaboravljamo koliko je rada i resursa uloženo u njihovu proizvodnju. Više je kolekcija nego godišnjih doba, trendovi su se ubrzali, a stara se kolekcija baca i prije nego što se nova nađe u dućanima ili na webu.


Posebno su uznemirujući podaci koliko se neprodane ili vraćene robe uništi, radi se o milijardama eura vrijednosti! To je segment na koji ću se posebno koncentrirati – izjavila je Borzan.


EU strategijom želi do 2030. tekstilnu industriju učiniti održivijom, socijalno pravednijom i zdravijom za ljude i okoliš. To bi, između ostalog, značilo da su tekstilni proizvodi koji se stavljaju na tržište EU trajniji te ih je moguće popraviti i reciklirati.


– Zalažem se za to da kupci budu bolje informirani o trajnosti, popravljivosti i održivosti odjeće koje kupuju, odnosno da ih se ne obmanjuje lažnim i nategnutim reklamnim tvrdnjama, koje je kupcu nemoguće provjeriti.


U tu svrhu potrebno je uvesti digitalnu putovnicu koja će sadržavati sve relevantne podatke o proizvodu; na primjer gdje je i kada napravljen, od kojih materijala i može li se reciklirati, – najavila je hrvatska europarlamentarka.


U tekstilnoj je industriji u svijetu zaposleno 60 milijuna ljudi, velikom većinom žene. Plaće koje zarađuju radnice u odjevnoj industriji često su znatno niže od plaća dostatnih za život, a uvjeti rada znaju biti užasni.


– Često se zaboravlja da cijenu brze mode ne plaća samo okoliš, već i ljudi koji proizvode naše tekstilne proizvode u cijelom lancu opskrbe.


Neplaćen prekovremeni rad, opasnosti za zdravlje te psihološko i fizičko zlostavljanje tek su neki od problema prisutnih u toj industriji.


Kupnjom odjeće u koju je utkana patnja tih radnika, najčešće iz siromašnih zemalja trećeg svijeta, i mi smo na neki način suučesnici.


Tome se može stati na kraj zabranom uvoza odjeće koja nije proizvedena uz poštivanje prihvaćenih socijalnih normi i standarda, poput iskorištavanja djece i prisilnog rada, – kazala je Borzan.