Poziv građanima Petrinje

Arhitekti uputili apel: ‘Zaustavite rušenje robne kuće Petrinjke’

Hina

Foto Robert Anic/PIXSELL

Foto Robert Anic/PIXSELL

Arhitekti Antun Gajšek, Davor Salopek,  Domagoj Vuković  i inženjer građevine Ivan Vuković u apelu građanima Petrinje, stručnim i mjerodavnim institucijama Republike Hrvatske rušenje Petrinjke ocjenjuju nerazumnim i nepotrebnim te ga žele zaustaviti



Tri arhitekta, medu kojima i arhitekt robne kuće Petrinjke Davor Salopek i jedan inženjer građevine, u današnjem apelu se protive njezinu rušenju te ističu da je upravo ona uspjela izdržati potres od 6.2 po Richteru, a pobijaju i nalaz statičara po metodi „brzog pregleda“.


Arhitekti Antun Gajšek, Davor Salopek,  Domagoj Vuković  i inženjer građevine Ivan Vuković u apelu građanima Petrinje, stručnim i mjerodavnim institucijama Republike Hrvatske rušenje Petrinjke ocjenjuju nerazumnim i nepotrebnim te ga žele zaustaviti.


Argumente navode u deset točaka, a prva je kako je upravo Petrinjka uspjela izdržati potres od 6.2 po Richteru. Nalazom statičara po metodi „brzi pregled“ zgradi je dodijeljena crvena naljepnica, čime je dobila status trenutne neupotrebljivosti. Taj nalaz potpisnici apela pobijaju navodeći pogrešake, od kojih dvije smatraju presudnima. Navedeno je da su oštećeni vertikalni nosivi elementi (odnosi se na stupove) u postotku većem od 65 posto, a stvarno je od 48 stupova ozbiljno oštećen samo jedan. Kao drugu pogrešku ističu da zgrada ima dvije nadzemne etaže, a propušteno je i nije navedeno da ima poslovni podrum u kojem je i atomsko sklonište.




Davor Salopek zatražio je i dobio mišljenje neovisnog stručnjaka – statičara kojim se dokazuje sigurnost građevine i mogućnost privođenja namjeni potrebnoj centru Petrinje.


Rušenjem se čini golema šteta obnovi života poslije potresa


U apelu također tvrde da se rušenjem te upotrebljive građevne strukture čini golema šteta obnovi života poslije potresa u Petrinji, i to dvostruka šteta – zbog troškova nepotrebnog rušenja zdrave prostorne strukture te zbog potrebnog zbrinjavanja gruboga građevinskog otpada od armiranog betona. Njezinim rušenjem grad ostaje bez 3750 četvornih metara brzo upotrebljivog prostora, a za izgradnju novih prostora morat će se uložiti bitno veća dodatna financijska sredstva.


Smatraju kako je za normalizaciju života u Petrinji i zadržavanje stanovništva u gradu presudno što kraće vrijeme u kojem se mogu staviti u funkciju svi raspoloživi prostori za centralne funkcije grada, a robna kuća prikladna je za brzu sanaciju od 30 do 60 dana te bi se u funkciju mogla staviti unutar šest mjeseci, što je znatno brže od drugih zgrada u središtu grada.


Među ostalim, također ističu kako podupiru uklanjanje svih elemenata građevine koji ugrožavaju prolaznike. To se odnosi na potrošene rubne zidove od opeke u zapadnom dijelu građevine i fasadne obloge na ovojnici kata od eternit ploča.


Uklanjanjem tih elemenata ne zadire se u konstruktivnu strukturu objekta, koji i dalje ostaje prikladan za sanaciju od potresa i atmosferilija, te uređenje za nove namjene. Ističu da je neobjašnjivo i nije poznato kako je robna kuća Petrinjka, kao najstabilnija građevina u samom centru grada, uopće ušla u redoslijed prvih dviju građevina koje će biti srušene.


„Dok god postoji i najmanja mogućnost da se ovoj devastaciji suprotstavimo, učinit ćemo sve što je u našoj moći da očitu štetu spriječimo“, ističu autori apela.


Bili smo izloženi najgrubljoj manipulaciji


Navode kako su u pokušaju da zaustave rušenje  bili izloženi najgrubljoj manipulaciji.


Najprije su na sastanku s gradonačelnikom Petrinje 1. veljače od njega doznali da se ne smatra ovlaštenim zaustaviti rušenje građevine te da o tome odlučuje isključivo Stožer civilne zaštite, a zatim su 4. veljače na sastanku u Stožeru civilne zaštite RH u petrinjskoj vojarni doznali da se rušenje građevine odvija na zahtjev gradonačelnika. Smatraju se izvrgnuti vulgarnoj manipulaciji na koju ni pod kojim uvjetom neće pristati.


Za urbanu definiciju prostora Trga hrvatskih branitelja i robne kuće na njemu postoji Detaljni urbanistički plan uređenja iz 2007., ističu i tvrde kako bi se uklanjanjem volumena te građevine izgubio urbani karakter tog trga jer je južno od nje prema Trgu učitelja rubni urbano nedefinirani prostor dvorišnih zgrada.


„Kao odgovorni ljudi, usmjereni ne na dnevne politikantske ili neke druge dvojbene motive, već s osjećajem odgovornosti za buduće generacije, odbijamo biti suodgovorni za očiglednu devastaciju, dapače nasilje. Ne postoji niti jedan stručni razlog za ovakvo nasilje. Pred svojim sugrađanima i budućnošću ostavljamo trag protivljenja takvoj ludosti!“, stoji među ostalim u apelu.