NEDOSTATAK RADNE SNAGE

Građevinari uvoze sve više stranaca iako znaju da im se to ne isplati: Što učiniti kad naši radnici odlaze

Aneli Dragojević Mijatović

foto Davor Kovačević

foto Davor Kovačević

S velikim uvozom radne snage ipak naši radnici odlaze van, a mi, kao, uvozimo jeftiniju radnu snagu, no svi građevinari znaju da to i nije jeftinija radna snaga, već jako zahtjevna radna snaga, oko koje se treba puno truditi i ulagati, a pitanje je koliko će ostati ovdje, upozorava Mirjana Čagalj iz HGK-a



Od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj, osam posto je zaposleno u građevinskoj djelatnosti, što iznosi oko 140.000 zaposlenih u toj branši. Od toga je skoro 38 posto stranih radnika, što znači da su oko 40.000 tisuća zaposlenih u ovoj djelatnosti stranci koji utječu na naš razvoj i gospodarstvo. Građevinarstvo generira 5 posto hrvatskog BDP-a, a ako tome pridružimo i ostale djelatnosti, od proizvodnje građevnog materijala, opreme itd., generira još viši dohodak. Svako radno mjesto u građevinarstvu generira dva dodatna radna mjesta, istaknula je Nina Dražin Lovrec, predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva, na nedavno održanom Savjetovanju ekonomista u Opatiji, u okviru panela posvećenog građevinskoj industriji kao »jednom od nositelja razvoja RH«. Nadovezala se Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, poručivši da građevini ide sve bolje.


– Predviđanja su dobra i u narednih desetak godina, ukoliko ne bude nekih potresa kao što je bilo s pandemijom, ratom itd., građevina bi trebala biti stabilna. Do sada smo imali ulaganja u zgradarstvo, hotele, koji su veliki pokretač u graditeljstvu, a u narednih deset godina pored ulaganja u stanogradnju, trebali bi imati i ulaganja u infrastrukturu, najviše u željeznice, tako da vjerujem da će se dobar dio građevinara prebaciti na rad u željeznicama, dok će dio ostati u visokogradnji. Ono gdje treba biti oprezan je pitanje radne snage. Koliko god oni drže nekakav balans u plaćama, kao, plaće su niske, pravac tako velikog uvoza radne snage generalno nije dobar, jer s velikim uvozom radne snage ipak naši radnici odlaze van, a mi, kao, uvozimo jeftiniju radnu snagu, no svi građevinari znaju da to i nije jeftinija radna snaga, već jako zahtjevna radna snaga, oko koje se treba puno truditi i ulagati, a pitanje je koliko će ostati ovdje. Bilo bi bolje da manje o njima ovisimo, no to nam je neminovnost u narednih desetak godina, rekla je Čagalj. Navela je da »HGK radi jako puno na tom području«.


Istraživanje tržišta


– Sada sa Zavodom za zapošljavanje radimo istraživanje stranih tržišta, ali ciljano populacije koja je ipak nama svjetonazorski prihvatljiva i puno se lakše može adaptirati u našu državu i na naš sustav, i po običajima, i vjerski, i po radnim navikama. Mislim da je to jedan ozbiljniji pristup nego ovakav stihijski uvoz radne snage s bilo kojih tržišta. Mislim da je to opasno i nikako ne spadamo u one koji rade pritisak na policiju da se što brže daju dozvole i što više radnika uveze. Tu treba biti jako oprezan, upozorila je Čagalj.


Mirjana Čagalj SNIMIO: VEDRAN KARUZA




Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka, kazala je da je, koliki je udio građevine u BDP-u, od 5 posto, isti toliki i u bankarskom sektoru. Većinom su to, kaže, veliki poduzetnici, dok se manji većinom financiraju iz vlastitog kapitala.


– Građevina je peti po važnosti sektor u bankarstvu, sa stanjem kredita, zadnji podatak iz lipnja, oko milijardu eura. No, ako proširimo sliku i spojimo ga sa segmentom poslovanja nekretninama koji je dosta blizak, dolazimo do udjela većeg od 10 posto, odnosno do 2,3 milijarde eura kredita. Međutim, ne bih ni tu stala. To je samo striktno građevinski sektor, a bankarstvo ima indirektni utjecaj na građevinu i kroz primjerice financiranje neke logističke kompanije koja gradi logistički centar i slično. Neizravno, to je ulaganje u građevinu, kao i sva ona ulaganja bilo kojeg drugog sektora koja imaju za krajnji cilj obnovu, modernizaciju, gradnju. To je sve de facto financiranje građevine. Isto tako, tu je i financiranje opće države u puno slučajeva, kod ulaganja u obnovu i modernizaciju pruga, cesta, izgradnja bolnica, škola itd. Puno je naime primjera financiranja države iz EU fondova gdje se traži sufinanciranje banaka. I tu je treća komponenta, koja je ogromna, a to je stanogradnja. Stambeni krediti su na razini 10,3 milijarde eura i de facto su veći od bilo kojeg gospodarskog sektora, a sigurno značajnim dijelom obuhvaćaju financiranje građevine, navela je Perko.


S cesta na željeznice


Kaže da »kad uzmemo u obzir sve te direktne i indirektne utjecaje, multiplikatore, vidimo da je građevina značajan dio bankarskog sektora i da bankarski sektor ima značajan utjecaj na građevinu, kako sa strane ponude, tako i sa strane potražnje«. Dragan Jelić, ravnatelj SAFU-a, kaže da je većina ulaganja u građevinarstvo tu zahvaljujući EU fondovima, a građevina, kaže, u tom dijelu ima i svijetlu budućnost.


– Čekaju nas ulaganja u razne infrastrukturne, građevinske i ostale projekte, i to će se velikim dijelom financirati iz ove omotnice koja je zbrojena i koja je oko 25 milijardi eura do 2030. S cesta polako prelazimo na željeznice, iako ni od cesta ne odustajemo, i tu će još biti sredstava, ali je tu i izgradnja bolnica, škola, vrtića, i to su prilike za sve građevinske firme, od malih lokalnih do velikih za velike infrastrukturne projekte, projekte stanogradnje itd., rekao je Jelić. Podsjetio je da je u jednom periodu, do 2013., građevina bila u padu, i onda se ponovo počela oporavljati, zahvaljujući EU fondovima i velikim projektima, vodno-komunalnim, cestogradnji itd. EU projekti su pomogli da naše firme ojačaju, postanu konkurentne i prilagode poslovanje uvjetima iz EU-a, rekao je Jelić.


Ne mogu pravnici govoriti o statici


Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika d.d. Križevci, kazao je da građevinarstvo treba unaprijediti, tehnološki i regulativno, uz podršku države. Pohvalio je resorno ministarstvo i ministra, od kojeg, kaže, sada imaju podršku kakvu dugo nisu imali, no i otvorio niz pitanja koja treba riješiti ili unaprijediti, pa je tako jedno od njih problem skokovitosti u narudžbama po godinama, za što predlaže osnivanje centralnog mjesta za evidentiranje svih investicija pri ministarstvu. Nadalje, Habijanec je govorio o tome da u sektoru ima primjera da se ne poštuju kolektivni ugovori, kaže da ima sive ekonomije, isplate plaća na ruke, nelojalne konkurencije…


– Sve to treba urediti, a i poslodavci i sindikati trebaju tu državi pružiti pomoć u kontroli, podvukao je. Povukao je i pitanje javnih nabava gdje, navodi, ima kompliciranih, netransparentnih i neprovodljivih ugovora koji su onda opterećeni pravnim sporovima i komplikacijama.


– Ne može se dogoditi da javni naručitelji raspisuju natječaje i onda ne znamo tko će pasti s neba i dobiti posao po nekim najjeftinijim modelima, o kojima poslije raspravljaju pravnici. Građevinarstvo smo sveli na pravnu liniju, što nije dobro. Građevinska struka, koja je vezana s ekonomijom, mora imati glavnu riječ. Ne mogu pravnici inženjerima govoriti kako će raditi statiku i proračune, niti to može itko drugi, poručio je Habijanec.