Na temelju Vladine odluke o ukidanju prireza na sve vrste dohodaka od prvoga siječnja jedinice lokalne samouprave ostat će bez dijela prihoda, zbog čega će neke taj nedostatak, odnosno rupu u proračunu, pokušati nadomjestiti povećanjem poreza na dohodak.

Gradovi i općine do kraja godine moraju odrediti visinu godišnjih stopa poreza na dohodak, tj. hoće li im porez na dohodak ostati na dosadašnjih 20 i 30 posto ili će ih mijenjati.

Prema podacima portala gradonačelnik.hr, porez na dohodak sigurno neće povećavati Dubrovnik, Dugo Selo, Kaštela, Komiža, Križevci, Kutjevo, Labin, Poreč, Slatina, Umag, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Zaprešić…, a samo su četiri grada zasad odlučila smanjiti taj porez – Bjelovar, Sinj, Samobor i Sveta Nedelja.

Postavljanje trendova

Najveće smanjenje planira Samobor, iako uopće nije imao prirez, pa će plaće od prvoga siječnja oporezivati stopama od 18 i 27 posto.

»Dok drugi gradovi pod izlikom ukidanja prireza podižu stope poreza, grad Samobor će i ovom mjerom značajno unaprijediti kvalitetu života svim svojim zaposlenim sugrađanima, a i postaviti trendove koje drugi gradovi mogu samo slijediti!«, ističe gradonačelnica Petra Škrobot.

Bjelovar je još lani ukinuo prirez, a od Nove godine smanjuje i stope poreza na dohodak na 18 i 28 posto, zbog čega će se prihodi u gradski proračun smanjiti za nešto manje od milijun eura.

Gradonačelnik Dario Hrebak ističe da će Bjelovar time postati najveći grad s najmanjom stopom poreza na dohodak. »Nove stope poreza rezultirat će većim plaćama građana, a uz to, cilj je poslati i snažnu poruku poduzetnicima, novim investitorima da euro u Bjelovaru vrijedi više nego u bilo kojem drugom gradu u Hrvatskoj«, poručuje Hrebak procijenivši da bi građanima i poduzetnicima zbog smanjenja poreza trebalo ostati oko tri milijuna eura.

I Sveta Nedelja također smanjuje porez na dohodak na 18 i 28 posto, dok je prirez ukinula još 2019. godine. Pritom posebno naglašavaju da svako snižavanje poreza u konačnici rezultira rastom prihoda u gradski proračun.

Iako su ukidanjem prireza ostali bez šest milijuna eura prihoda, to se, kažu, nadomjestilo povećanom ekonomskom aktivnošću i rastom investicija pa su im proračunski prihodi iste godine premašili 10,5 milijuna eura, a gradonačelnik Dario Zurovec od iduće godine najavljuje i povećanje subvencija za privatne vrtiće.

Sinj je odlučio smanjiti donju stopu poreza na dohodak s 20 na 18 posto i to smatraju demografskom mjerom. Izračunali su da će plaća svima koji žive u Sinju vrijediti 300 eura više na godišnjoj razini nego u Zagrebu.

»Ovom odlukom ulažemo dodatne napore kako bi znatnije utjecali na demografske trendove kako bi se smanjilo iseljavanje s jedne strane te potaknuo povratak stanovništva i doseljavanje s druge strane«, kažu u sinjskoj gradskoj upravi.

Veliki gradovi

Veliki gradovi odlučili su se na povećanje poreza na dohodak kako bi nadomjestili nedostatak u proračunu zbog ukidanja prireza.

Zagrepčani su dosad plaćali najviši prirez u Hrvatskoj (18 posto), a od Nove godine će plaćati najveći porez na dohodak koji raste na 23,6 i 35,4 posto.

U gradskoj upravi se opravdavaju da ukidanjem prireza ostaju bez 220 milijuna eura, a na ruku im ne ide ni Vladina odluka o podizanju osobnog odbitka s 530 na 560 eura i podizanje granice za primjenu više stope poreza na dohodak sa 47.780 na 50.400 eura.

»Grad smatra pravednijim da oni koji imaju više izdvajaju više, a ne da cijena usluga poskupi za sve. Iako se može čuti teza da će Grad zakinuti građane za povećanje neto plaća, ovim prijedlogom Odluke nikome u Zagrebu neće biti manja plaća«, stoji u obrazloženju Odluke.

Drugo najveće porezno opterećenja plaća nakon Zagreba uvodi Rijeka, koja stope poreza na dohodak podiže na 22,4 i 33,6 posto.

U gradskoj upravi procjenjuju da će zbog svih poreznih izmjena gradski proračun ostati bez 12 milijuna eura. Budući da je Rijeka nove stope poreza na dohodak odredila na način da su stopu prireza od 13 posto smanjili na 12 posto, što je bilo i predizborno obećanje gradonačelnika Marka Filipovića, gradski bi proračun u konačnici trebao ostati bez 4,6 milijuna eura i to zbog podizanja osobnog odbitka i osnovice za višu stopu poreza na dohodak.

Split podiže stope poreza na dohodak na 21,5 i 32,25 posto, a gradonačelnik Ivica Puljak najvećim problemom smatra što će milijun eura gradskog poreza otići županiji.

Osijek je odlučio zadržati postojeće stope poreza na dohodak od 20 i 30 posto, iako će ukidanjem prireza od 13 posto ostati bez sedam milijuna eura prihoda u proračunu.

Na isto se odlučio i grad Kraljevica, iako su gradski vijećnici na prošloj sjednici izglasali nižu poreznu stopu godišnjeg poreza na dohodak od 21,5 posto, a višu 31,5 posto.

No, iz Grada Kraljevice procijenili su da ipak nije potrebno dizati stopu godišnjeg poreza na dohodak te su vijećnici izglasali da se takva odluka povuče pa će se primjenjivati dosadašnje porezne stope.

Ukidanjem prireza od 5 posto, Kraljevica će ostati bez 280 tisuća eura prihoda, a taj iznos nadoknadit će se povećanjem poreza na kuće za odmor s dva eura po »kvadratu« na 4,5 eura, a povećan je i paušal iznajmljivačima koji sada iznosi 85 eura po krevetu.

Svi gradovi i općine do kraja godine moraju odlučiti o stopama poreza na dohodak, a prema dosadašnjim najavama onih koji to još nisu uradili, porezne stope će najvjerojatnije ostati na razini sadašnjih.

Pula diže stope poreza na 22 i 33 posto

Među većim gradovima koji od iduće godine dižu porez na dohodak je i Pula koja stope poreza diže na 22 i 33 posto jer zbog ukidanja prireza od 12 posto ostaje bez četiri milijuna eura.

Pazin se odlučio povećati samo donju stopu poreza na dohodak s 20 na 22 posto, dok su se Karlovac i Novigrad odlučili na podizanje samo gornje stope poreza s 30 na 33 posto; Omiš podiže obje stope, na 21,6 i 32,4 posto, a Županja na 21,8 i 32,7 posto.