Sezonski radnici

Domaći poslodavci našli novi bazen radne snage. Mjesta konobara, kuhara i barmena popunjavaju – Filipinci

Alenka Juričić Bukarica

Foto Reuters

Foto Reuters

Samo agencija Humble Hunters je turističkim kompanijama na Sjevernom Jadranu dovela oko 400 Filipinaca



Poslodavci su preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) lani ukupno tražili 256.458 radnika, od toga je 30.966 radnika traženo u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, pokazuju podaci HZZ-a.


Ukupno je preko HZZ-a na nacionalnoj razini traženo 16.633 sezonskih radnika, s time da je najviše radnika traženo preko područnih ureda Split, Zagreb, Pula, Rijeka i Dubrovnik.


Isto tako, podaci HZZ-a pokazuju kako je krajem godine na Zavodu bilo prijavljeno 2.129 konobara, 2.513 kuhara i 732 sobarice…




S druge strane, lani je premašen rekord izdanih radnih dozvola za strance, koji je u prvih 11 mjeseci izdano oko 115.000. Za usporedbu, 2018. određena kvota za zapošljavanje stranaca je bila tek oko 21.000 novih radnih dozvola plus 9.000 radnih dozvola za radnike povratnike.


Nema kvota


Kvota nema već dvije godine, domaćih radnika isto je sve manje, pa je tako lani najviše radnih dozvola izdano građanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Nepala, Makedonije i Kosova.


Radnici koji dolaze iz dalekih zemalja u principu dolaze preko agencija za zapošljavanje. Regrutiranjem radnika iz Filipina i Nepala tako se, među ostalima bavi agencija Humble Hunters osnovana u Hrvatskoj prije 4 godine koja je otvorila predstavništva u Kataru, Dubaiju i na Filipinima.


Na pitanje odakle regrutiraju najviše radnika i s kojim zemljama su najprije počeli raditi, Sandy Protić, direktor prodaje ove agencije, kazao je kako se krenulo s radnicima iz Nepala, Filipina i Indije, međutim sada 95 posto rade s Filipincima.


I to, reći će Protić, iz razloga što se oni brže i lakše prilagođavaju zahtjevima hrvatskog tržišta, puno razgovjetnije pričaju engleski jezik i kulturološki su manje razlike.


Lani 3.660 Hrvata otišlo raditi u inozemstvo

 


Što se tiče odlaska naših ljudi na rad u strane zemlje, prema podacima HZZ-a, lani je iz evidencije nezaposlenih izašlo 3.660 osoba zbog zapošljavanja u inozemstvu, a samo tijekom prosinca bilo je 525 takvih izlazaka iz evidencije.


Inače, HZZ je pred koju godinu pokrenuo pilot projekt u suradnji s austrijskom javnom službom za zapošljavanje (AMS) u posredovanju za zapošljavanje u zimskoj sezoni u Austriji. Tako je u prosincu 2022. iz evidencije nezaposlenih HZZ-a izašlo 284 osobe zbog zapošljavanja u Austriju.

Agencija regrutira djelatnike za niz industrija, od skladišnog poslovanja, do građevine, metalne industrije, vozače teretnih vozila, kao i za turistički sektor.


Na pitanje kako su poslodavci u turizmu reagirali u samom početku, naš je sugovornik slikovito kazao kako su bili “hajde, idemo probati”.


– U početku su poslodavci uzimali po dvije, tri osobe, i to na radna mjesta čistačica, sobarica i slična manje zahtjevna mjesta. Ne u “front jobs”.


No sada kada fali i tog “front” personala, sada im nude radna mjesta kuhara, konobara, barmena… U početku čak i kuhara nisu htjeli prihvatiti, no kada vide da je netko radio u luksuznim petozvjezdanim hotelima u Kataru, Dubaiju i slično, žele pokušati s jednim takvim radnikom.


Iduće godine traže trideset. Jasno je da je teško bilo u startu probiti tu “ogradu”, kazao je Protić navevši kako su lani, primjerice, turističke kompanije na Sjevernom Jadranu dobro prošle u smislu da su na vrijeme osigurale kadrove, s time da je samo ova agencija na ovo područje dovela oko 400 radnika iz Filipina.


Individualna kvaliteta


Ove godine se radi o dvostruko više potrebnih samo filipinskih radnika. Inače, većinu radnika koji su im lani došli, kompanije su i zadržale za stalno.


Protić je ukazao kako je tradicionalni bazen iz kojeg hrvatski turistički sektor osigurava sezonsku radnu snagu, a koji obuhvaća BiH, Srbiju i Makedoniju, sve prazniji i poslodavci bi u principu radije radili s tim radnicima, međutim, nema ih.


A Filipini su, reći će Protić, jako dobra zamjena. Što se tiče radnika iz Indije ili Nepala, prevladat će individualna kvaliteta, međutim neke agencije dovode ljude bez selekcije i onda se stvara negativna slika o svima iz ovih zemalja.


Inače, selekciju se, pojašnjava naš sugovornik, radi u suradnji s hotelima u dva kruga i traje po šest mjeseci.


Pojašnjavajući kako ustvari teče sam proces dolaska radnika, Protić je kazao kako, kada je kandidat pronađen i odobren, sama papirologija traje između 60 i 90 dana.


– Jednostavno, kada imate tisuće i tisuće apliciranih, nemoguće je prije izdati radnu dozvolu jer MUP-u fali ljudi u tim vršnim mjesecima. Treba ishodovati i vizu i teško da se može dobiti dozvolu u roku ispod 90 dana, dodao je Protić.


Velike kompanije su potrebu za radnicima prijavile već u studenom, agencija je sada u “stop saleu”.


– Ako netko misli da može sada krenuti u potragu i stići, vara se. Male poslodavce je jako teško zadovoljiti jer njima treba jedan kuhar ili jedan konobar i često se jave prekasno.


Početkom lipnja je već sve gotovo. Veliki sustav razumiju zašto selekcija na 150 kandidata traje po šest mjeseci, zaključio je Protić.


Inače, samo ova agencija će ove godine imati u ugostiteljskom sektoru 960 radnika, s time da godišnje broj ljudi koje regrutiraju polako povećavaju, nekih 10 do 15 posto godišnje, kako kažu, da ne pati kvaliteta usluge.