Klimatske promjene već sada značajno utječu na razvoj turizma na Jadranu. Sve češće poplave obalnih područja, ekstremni toplinski valovi i promjene vremenskih obrazaca zahtijevaju prilagodbu turističkih destinacija novim uvjetima, ali mijenjaju preferencije i navike samih turista.

Poručeno je to sa stručnog skupa s temom “Turizam na Jadranu u doba klimatskih promjena: od rizika do rješenja” koji je u organizaciji Instituta za turizam i Javne ustanove Natura – Iadera, održanog u Zadru.

Na skupu je istaknuta važnost povećanja korištenja obnovljivih izvora energije i tehnologija za štednju vode u turizmu, te edukaciji posjetitelja.

– Ukoliko želimo zadržati konkurentnost turizma, potrebno je čim prije provesti prilagodbe u javnom i u privatnom sektoru. Novca za to ima. Više od 30 posto fondova EU-a namijenjeno je prilagodbi na klimatske promjene i gradovi i općine moraju biti spremni povući ta sredstva. Govorimo o 500 do 600 milijardi eura na razini EU-a u idućem programskom razdoblju, rekao je izv.prof.dr.sc. Tomislav Klarin sa Sveučilišta u Zadru tijekom okruglog stola koji je bio dio programa stručnog skupa, dok je Ina Sikirić Ivčić iz TZ Zadarske županije istaknula kako klimatske promjene, a posebice iznenadne velike vremenske nepogode koje ugrožavaju sigurnost posjetitelja, imaju velik utjecaj na imidž destinacije i potražnju za destinacijom.

-Destinacija se prestaje promatrati samo kroz ljepotu, već se gleda kroz otpornost. Destinacija koja ne ulaže u održivost dobit će negativan imidž, poručila je Sikirić Ivčić.

Stručna voditeljica u Natura-Iaderi mr. sc. Morana Bačić i Jelena Šobat, načelnica Sektora za održivi razvoj u Ministarstvu turizma i sporta, dotakle su se, među ostalim, i pitanja brendiranja.

– Privlačimo turiste pogrešnim brendiranjem. Naša obala se godinama brendira kao plaže, a plaže čine samo 5 posto naše obale. Naša obala je krš i baš zato što nemamo plaža događa se nasipavanje, a na to možemo utjecati, pogotovo u zaštićenim područjima, kazala je Bačić dodajući kako se problem pritiska na zaštićena područja može riješiti zoniranjem pri čemu se, osim u zoni stroge zaštite, ne radi o zabrani pristupa i aktivnosti, već o reguliranju, usmjeravanju i kontroliranju broja posjetitelja. U turističkom brendiranju se, napomenula je, pak, Šobat, treba osloboditi usporedbe s drugim destinacijama i cijeniti ono što Hrvatska ima.

-Nije „hrvatska Provansa“ nego je Zagora, nisu „hrvatski Karibi“ nego su dalmatinski otoci, iznijela je Šobat neke od primjera, naglasivši i kako je na nacionalnoj razini kreiran vrlo jasan okvir za upravljanje turizmom kroz Zakon o turizmu, koji obuhvaća i pokazatelje koji se odnose na klimatske akcije, ali i jačanje otpornosti destinacija, koje je sada nužno i na razini destinacije implementirati. Po pitanju učinaka klimatskih promjena i utjecaja na turizam, najranjiviji su otoci, no čitav obalni turizam je u potpunosti ovisan o prirodi. Plitke zatvorene uvale istodobno su najznačajnija i najugroženija područja. To su područja s naseljima morskih cvjetnica od kojih je najznačajnija Posidonia oceanica. Na skupu je istaknuto kako izniman pritisak predstavlja nautički turizam, dok su najveće prijetnja nasipavanje obale i nekontrolirano sidrenje.

Stoga je, gdje god je to moguće, važno ostaviti obalu u prirodnom stanju, ne nasipavati je, i postaviti ekološka sidrišta u blizini naselja posidonije. Stručni skup održan je u sklopu projekta NaTour4CChange, koji se provodi od siječnja 2024., a završetak je planiran u krajem 2026. Projekt sufinancira Program transnacionalne suradnje Interreg Mediteran, a okuplja deset partnera iz šest država.