PBZ ANALIZA

Je li ovo znak laganog oporavka? Već drugi mjesec zaredom raste broj gotovinskih kredita u Hrvatskoj

Aneli Dragojević Mijatović

foto: Damir Škomrlj

foto: Damir Škomrlj

Vidimo naznake povoljnijih trendova, s obzirom na to da su u ožujku gotovinski krediti porasli na mjesečnoj razini drugi mjesec zaredom. Novi krediti su pak u prvom kvartalu povećani za 0,8 posto, kažu analitičari PBZ-a



​RIJEKA – Dok su donedavno gotovo samo stambeni krediti održavali potražnju od strane kućanstava kod poslovnih banaka, i to poticani državnim programima subvencioniranja, u zadnje vrijeme primijećen je rast potražnje za gotovinskim kreditima, što je dio analitičara protumačio kao naznaku oporavka gospodarstva i povećanja optimizma građana. Naime, lani su građani pojačano štedjeli, u smislu zadržavanja likvidnih sredstava na tekućim i žiro računima, i to ne, naravno, zbog kamata, kojih praktički i nema, nego uslijed situacije s pandemijom te straha od budućnosti.


U takvim uvjetima pala je naravno i potražnja za kreditima, odnosno financiranjem svega što nije nužno, a prvi su »stradali« gotovinski krediti koji su doživjeli kontrakciju. Sada se, čini se, potražnja budi. Ove se godine naime očekuje gospodarski rast i do 6 posto, osobna potrošnja tu je važna komponenta, a onda i kreditna aktivnost igra ulogu. Ukupni krediti građana i dalje su, međutim, na godišnjoj razini u padu, ali se dakle dešavaju mali mjesečni pomaci, i to u segmentu gotovinskih i drugih kredita, koje građani podižu, naravno, za razne svrhe, ali i za npr. male adaptacije, kupovinu trajnih potrošačkih dobara, poput namještaja i slično, te poboljšanja uvjeta života.


Analitičari Privredne banke Zagreb uočili su taj pomak, te ga iščitali kao naznaku pozitive.


Kućanstva »ubrzala«




– Krediti kućanstvima nastavljaju usporavati na godišnjoj razini pa u ožujku bilježe povećanje od 1,6 posto, pri čemu rast ostvaruju jedino stambeni krediti (8,3 posto), dok su krediti za druge namjene u padu (gotovinski -2,9 posto, prekoračenja -5,4 posto, ostali -5,7 posto). I tu, međutim, vidimo naznake nekih povoljnijih trendova, s obzirom na to da su u ožujku gotovinski krediti porasli na mjesečnoj razini drugi mjesec zaredom, a statistika novih kredita pokazuje nam da su u prvom ovogodišnjem kvartalu ostali krediti (gotovinski i drugi) povećani za 0,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Podatci o transakcijama pokazuju pak da je kumulativan 12-mjesečni rast kredita privatnom sektoru u ožujku usporio na 1,8 posto na godišnjoj razini, no dok je rast kredita nefinancijskim društvima ublažen na 1,2 posto, kod kućanstava je ubrzao na 2,2 posto. Očekujemo da će u narednim tromjesečjima kreditna potražnja zabilježiti rast slijedeći zamah ekonomske aktivnosti, dok bi se rast zaliha likvidnosti privatnog sektora trebao ublažiti s oporavkom potrošnje i investicija, zaključuju u PBZ-u.


Ove »zalihe likvidnosti« odnose se vjerojatno upravo na držanje viškova na računima, i građana i poduzeća, unatoč nikakvim kamatama. Banke i ne znaju što bi s tolikom likvidnošću, pa su neke uvele i naknade, zasad samo za pravne osobe, za čuvanje novca na računima, što je formalno »naknada«, ali u suštini je uvođenje negativne kamate na mala vrata. S intenziviranjem ekonomske aktivnosti, trendovi bi se dakle trebali obrnuti: očekuje se smanjivanje novčanih viškova, jer se pretpostavlja da će ih ljudi više trošiti, kao i povećanje potražnje za kreditima, povezanih s investiranjem, planiranjem itd.


Upozorenje MMF-a


No, s gospodarskim oporavkom očekuje se da bi polako trebalo doći i do promjene trenda kretanja u visini kamata, odnosno, kako je to već najavila predsjednica MMF-a Kristalina Georgieva, svijet se treba pripremiti za rastuće kamatne stope. To se njeno upozorenje naravno prije svega odnosi na zaduženja država, koje sada moraju intenzivirati rast da bi mogle otplaćivati u pandemiji povećane dugove. Naznake iz središnjih banaka, ali i potezi poslovnih, ukazuju da zasad rast kamatnih stopa ostalim sektorima još nije na dnevnom redu, jer se tiskanje novca i otkup obveznica središnjih banaka nastavljaju, podržavajući još uvijek krhki oporavak i potražnju.


No, neki pokazatelji da se ekonomski kotač zaokreće su ovdje. No, ipak valja biti oprezan sa statistikom jer ona govori o ukupnim kretanjima, dok unutar njih postoje velike razlike. Gotovinskim kreditima, kao i nenamjenskim, te minusima na računima, i prije su se krpale rupe u osobnim proračunima, pa je za dio građana vjerojatno i sada tako, pogotovo što se očekuju isteci moratorija i državnih pomoći, a aktualni su i reprogrami ili »peglanja« kredita na dulje rokove od ranije ugovorenih, zbog nemogućnosti njihova pokrivanja na mjesečnoj razini. Za neke kriza tek počinje.


Učinak baze

Analitičari PBZ-a u ovotjednim analizama navode i da su ukupni krediti u ožujku zabilježili rast od 2,2 posto na godišnjoj razini (veljača: 4,4 posto), a krediti privatnom sektoru od tek 0,8 posto (veljača: 2,7 posto). Krediti središnjoj državi u padu su od početka godine.


– Stopu rasta kredita nadolje snažno su povukla nefinancijska društva kod kojih su krediti potonuli za 0,5 posto na godišnjoj razini zbog učinka baze (u ožujku 2020. snažno su povećani i krediti za obrtna sredstva i investicijski krediti), pri čemu krediti za obrtna sredstva bilježe kontrakciju od 3,6 posto, dok su investicijski krediti uspjeli ostati u blagom plusu od 0,1 posto. Ipak, usporedba s krajem 2020. pokazuje nešto povoljniji trend i rast korporativnih kredita od 0,7 posto, navodi se u PBZ analizama.