Europska središnja banka danas je, drugi put ove godine, povećala svoje tri ključne kamatne stope, i to za daljnjih 0,25 postotnih bodova, te one iznose 2,50 posto, 2,65 posto i 2,90 posto. Odluka stopa na snagu 16. rujna. Ovaj je potez ECB-a bio očekivan, s obzirom na rastuće inflatorne pritiske. ECB ovime želi obuzdati inflaciju.

Teže i državi

– Sukob na Bliskom istoku i nadalje stvara inflacijske pritiske te bi inflacija trebala ostati znatno iznad ciljne razine tijekom duljeg razdoblja. Odluka koju je Upravno vijeće donijelo potvrda je njegove odlučnosti u provedbi monetarne politike kojom će se postići stabilizacija inflacije na ciljnoj razini od 2 posto u srednjoročnom razdoblju, istaknula je Christine Lagarde, predsjednica ECB-a na konferenciji za medije nakon sjednice Upravnog vijeća, održane ovaj puta u Berlinu. Odluka ECB-a važna je za sve građane eurozone i korisnike kredita, te štednih proizvoda. S jedne strane, ECB im želi pomoći suzbijanjem inflacije. S druge, to ima svoju cijenu, pa tako povećanje ključnih stopa automatski podiže međubankarski euribor, a on utječe na sve ostale kamate prema krajnjim potrošačima, građanima, poduzećima, ali i državi. Time se demotivira novo zaduživanje i potrošnja, jer to potpiruje rast cijena.

Novo povećanje ključnih stopa utječe tako i na hrvatske građane koji otplaćuju kredite s promjenjivom stopom, a njih je oko 15 posto među svim korisnicima kredita u sektoru kućanstva. Još će ga značajnije osjetiti tvrtke koje većinom otplaćuju kredite vezane uz euribor. Svima njima će se automatizmom povećati rate kredita, a iznos povećanja ovisi o visini kredita. Kod dijela kredita građanima to povećanje iznosit će od 10 do 30 eura mjesečno. Rast ključnih stopa podiže i cijenu zaduživanja za državu. Također, ono znači vjerojatan dodatan rast kamata na nove kredite na tržištu, ali i štednju. Kako je jučer kazala Lagarde, prema novim projekcijama ECB-a, prosječna stopa ukupne inflacije iznosit će 3 posto u 2026., 2,5 posto u 2027. i 2,1 posto u 2028. U odnosu na lipanjske projekcije, projekcija u 2026. nije se promijenila, ali je revidirana naviše za 2027. i 2028. Osnovna projekcija gospodarskog rasta pak iznosi 0,9 posto za 2026., 1,4 posto za 2027. i 1,5 posto za 2028. Riječ je o reviziji naviše za 2026. i 2027., zbog otpornosti gospodarstva europodručja koja je nadmašila očekivanja. Izgledi su i nadalje vrlo neizvjesni, pri čemu su rizici za inflaciju pozitivni, a rizici za gospodarski rast negativni, navela je Lagarde. S njom su na presici bili potpredsjednik ECB-a Boris Vujčić i guverner Bundesbanke Joachim Nagel. Inače, ova sjednica nije održana u sjedištu ECB-a, Frankfurtu, nego u sjedištu Deutsche Bundesbanke u Berlinu.

Zabrinuti guverner

Na pitanje novinara o tome jesu li zabrinuti u kontekstu jačanja političkih snaga koje sumnjaju u EU, euro, pa i zagovaraju izlazak iz eurozone, Lagarde je odgovorila da je euro trenutno popularan kako nikada nije bio, postotak potpore je viši nego ikad, čak 82 posto, ali uvijek će, kazala je, biti nezadovoljnih. Nagel je međutim priznao da zabrinut.

– Da, zabrinut sam, za našu zemlju, društvo i vrijednosti koje dijelimo, kazao je, dodajući da sve skupa nije dobro ni za ekonomiju, niti pomaže dolasku stranih investicija. Inače Lagarde je dan ranije održala govor vjerojatno potaknut i kontekstom u kojem se euro našao. Na nedavnim pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhaltu pobjedu je naime odnio desno ekstremni AfD koji je obećao da će, ako uđe u saveznu vladu, Njemačku izvesti iz eurozone. Uskoro se izbori održavaju u Berlinu, gdje AfD također po anketama vodi.