Kao da nije dovoljno to što se najesen sprema novi inflatorni udar, nego još i banke, kreditne institucije, rade stalni pritisak na kupovnu moć građana, i ovaj put podizanjem bankarskih naknada.

Konkretno, Raiffeisen banka najavila je novi rast cijena svojih usluga, odnosno povećanje naknada za poslovanje s građanima koje će nastupiti s 31. listopada ove godine. Na web-stranicama banke se navodi da je uzrok promjena cijena »u rastu troškova poslovanja te održavanja i ulaganja u tehnologiju«.

Pet puta skuplje

– Kako bismo vam i dalje mogli pružati najvišu razinu sigurnosti i pouzdanosti, ulažemo u složenije sustave koji štite vaše financije na najbolji mogući način, poručuju klijentima te potom prilažu opsežnu tarifu iz koje je vidljivo da za po nekoliko eura rastu brojne naknade za različite usluge, i to vođenja računa i raznih povezanih paketa, on-line bankarstva i brojnih varijanti kreditnih transfera. Veća će biti i naknada za neizvršenje naloga SEPA izravnog terećenja.

Da, piše »neizvršenje«, a ne »izvršenje«, jer se naknada očito naplaćuje i u situacijama kada vlasnik računa nije osigurao sredstva, dakle kada se nalog koji je zadao ni ne može izvršiti.

K tome, ta usluga još i poskupljuje, s dosadašnjih 0,66 eura na okruglih 1 euro. Iznimka su, navodi se, korisnici osnovnih i posebnih osnovnih računa, koji ne plaćaju ovu naknadu, kao i niz drugih, što im je zakonom zajamčeno.

Skuplji će biti i kreditni transferi u poslovnici, a u korist računa u drugim bankama. Ako su u eurima, cijena im raste sa 2 na 2,5 eura, a ako su u valuti različitoj od eura, onda s 2 na čak 10 eura.

Potom su tu transferi u inozemstvo, i drugi. Sefovi će također, svi redom, ovisno o veličini i kategoriji, od 31. listopada također imati veće naknade, odnosno poskupljuje njihovo korištenje.

Oni najmanji, koji su bili 96, sad će biti 150 eura, oni od 156 eura idu na 200 eura, oni od 191 eura poskupljuju na 250 eura, dok su i do sada najskuplji i najveći sefovi, s 240 eura poskupjeli na 300 eura.

Mjesečna naknada za online bankarstvo se sa 1,46 diže na 2 eura (osim za osnovne račune) i tako dalje, sve je navedeno na njihovom webu. RBA je inače visinu naknada mijenjala i sredinom srpnja, no iz te banke tvrde da tada nije bilo bitnih poskupljenja, a kažu da se nije mijenjala niti naknada za podizanje gotovine s bankomata drugih banaka. Ona i dalje iznosi 1,5 posto, minimum 4 eura.

Foto Ivo ČAGALJ / PIXSELL

Nađe se razlog

Puzajući rast cijena primjenjuju i ostale banke, u manjem ili većem obimu, a kako ih je jako puno, prođe i nezamijećeno. Banke su dužne o poskupljenjima obavijestiti klijente, a svojevremeno je i HNB prijetio da se naknade ne smiju povećavati »bez veze«, nego bi banke trebale imati dobar razlog za to. No, nije se previše toga promijenilo.

Banke kažu da im rastu troškovi, ili da ulažu u tehnologiju, a to su i prije govorile, i nema previše rasprave. Inflatorni udar na građane, uslijed rasta cijena energije, usluga, očekivanog daljnjeg rasta cijena hrane, tako je podebljan i sve skupljim bankarskim uslugama, a banke uistinu nisu sektor u krizi.

No, zanimljivo, unatoč činjenici da je uveden osnovni račun, koji može zatražiti svaki građanin i koji je besplatan – baš zato da bi se ljudima omogućilo da ne budu ucijenjeni naknadama jer plaću i mirovinu moraju primati na račun – zasad nije bilo masovnog prelaska.

Razlog je možda i inercija, ili pak činjenica da ljudi trebaju minuse i rate, što ovaj osnovni račun ne podržava, iako podržava sve osnovne usluge, vođenje, debitnu karticu, internetsko bankarstvo, osnovna plaćanja.