Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskom investicijskom računu netom je završeno. Trajalo je od 24. srpnja do 23. kolovoza ove godine, a na stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), na portalu e-savjetovanje, vidljivo je da je pristiglo ukupno 256 komentara, 177 općih i 79 nadopuna teksta.

Popis posrednika

Ministarstvo financija i Hanfa nedavno su, naime, predstavili projekt hrvatskog investicijskog računa (HIR), prema kojem bi od iduće godine svi građani, ako to žele, mogli kod ovlaštenih posrednika otvoriti i posebni račun za investiranje. Cilj je bar dio štednje građana koja besposleno leži na računima u bankama, te k tome i gubi vrijednost jer su kamate daleko niže od inflacije, preusmjeriti prema tržištu kapitala. Tamo je novac potrebniji jer se potiče i tvrtke da izlaze na burzu i prikupljaju likvidnost mimo bankovnih kredita.

Niz je tu još detalja, no država taj račun promovira i podupire poreznim tretmanom, odnosno izuzimanjem zarade od tih investicija, dividende, od poreza. Građani se i sami sve više okreću burzi jer »osjećaju« niske prinose u bankama, a i država ih je malo potakla izdajući narodne obveznice i trezorce na kojima su naučili da mogu zaraditi više. Sada se taj investicijski val očito želi dodatno pojačati, a očekuje se interes građana.

Na naš upit, u Hanfi kažu da nakon završetka javnog savjetovanja slijedi analiza zaprimljenih komentara i prijedloga te prema potrebi dorada zakonskog teksta. Ministarstvo financija nositelj je izrade zakona, a Hanfa će, kao i do sada, sudjelovati u daljnjoj razradi regulatornog okvira i pripremama za njegovu primjenu, kažu.

– Nakon donošenja Zakona slijede i konkretne operativne pripreme, kako na strani Hanfe, tako i na strani budućih ovlaštenih posrednika. Hanfa će, među ostalim, voditi javno dostupan popis posrednika koji ispunjavaju uvjete za otvaranje i vođenje HIR-a. Cilj je da regulatorni i operativni okvir bude spreman za početak primjene Zakona, odnosno otvaranje HIR-a građanima od 1. siječnja 2027., kako je predviđeno Nacrtom, tumače u Hanfi.

Banke posreduju

No, kako stvari stoje, taj račun ipak neće biti besplatan za građane. Spominju se naknade za njegovo vođenje, a možda i dodatne, za upravljanje portfeljem. Među ovlaštenim posrednicima su banke, te naravno njihove članice grupa, društva za upravljanje fondovima, brokeri itd. Hanfu smo stoga pitali kolike će te naknade biti i koliko će po toj osnovi biti opterećenje za građane, ako odluče otvoriti HIR.

Iako je izuzet od poreza, očito dakle nosi određene troškove za korisnike, ali i zaradu za te iste banke i njihove grupacije. Naime, iako se cilja na štednju u bankama, na njenoj će »redistribuciji« opet raditi banke i njihove sestrinske tvrtke. U Hanfi odgovaraju da »visinu naknada neće određivati Hanfa, već sami posrednici, zbog čega u ovom trenutku nije moguće procijeniti u kojem će se rasponu kretati«.

– Budući da će HIR moći nuditi različite vrste ovlaštenih posrednika, može se očekivati i tržišno natjecanje u pogledu cijene i kvalitete usluge. Pritom je važno razlikovati naknadu za samo vođenje HIR-a od troškova povezanih s drugim investicijskim uslugama ili proizvodima koje korisnik eventualno odabere. Stoga će ukupni trošak za korisnika ovisiti o vrsti i opsegu usluga za koje se odluči. HIR tako donosi određene porezne pogodnosti, ali to ne znači da će sve usluge povezane s ulaganjem biti besplatne. Posrednici će korisnicima morati transparentno prikazati naknade i druge troškove, što će građanima omogućiti usporedbu različitih ponuda prije donošenja odluke, poručuju iz Hanfe.

Hanfa sve nadzire

Na pitanje tko će sve to nadzirati, Hanfa ili HNB, s obzirom na »pomiješanost« materije, u Hanfi odgovaraju da je prema Nacrtu zakona za nadzor provedbe Zakona o HIR-u nadležna Hanfa.

– To vrijedi i kada HIR vodi banka kao ovlašteni posrednik. Time se, naravno, ne mijenjaju postojeće nadležnosti HNB-a za nadzor banaka kao kreditnih institucija. Međutim, kada je riječ o ispunjavanju posebnih obveza koje za posrednike proizlaze iz Zakona o HIR-u, nadzor će provoditi Hanfa. Takvo rješenje omogućuje jedinstven nadzor primjene posebnog režima HIR-a neovisno o tome je li konkretni posrednik banka, investicijsko društvo, društvo za upravljanje fondovima ili drugi subjekt kojem će Zakon omogućiti vođenje HIR-a, zaključuju u Hanfi.

Posrednik ne smije »usput« odobriti i kredit za ulaganje

Iz nacrta zakona je vidljivo da je izrijekom zabranjeno da posrednici, dakle banke, kreditiraju vlasnike računa kako bi ovi došli do sredstava za investiranje. Dobro je da je to razgraničeno, jer bilo bi stvarno bizarno da banke još počnu i ciljano odobravati kredite za investiranje na burzi pod pokroviteljstvom države. U Hanfi podsjećaju da »kreditiranje radi ulaganja u financijske instrumente nije općenito zabranjeno«. Međutim, navode, »HIR je zamišljen kao poseban, porezno povlašten režim kojim se želi potaknuti građane da vlastita raspoloživa sredstva i štednju usmjere prema dugoročnom ulaganju na tržištu kapitala«.

– Upravo zato Nacrt predviđa da posrednik ne smije kreditirati korisnika HIR-a radi osiguranja sredstava za ulaganje putem tog računa. Na taj se način ulaganje vlastitih sredstava, kojem je namijenjena porezna pogodnost HIR-a, jasno razlikuje od ulaganja financiranog zaduživanjem. Drugim riječima, ovo ograničenje odnosi se isključivo na ulaganje putem HIR-a i ne predstavlja opću zabranu kreditiranja radi ulaganja u financijske instrumente, napominje Hanfa.