Povijesni zaokret

Irska prestaje biti oaza niskog poreza na dobit multinacionalkama. Ali, zbog toga nitko neće pobjeći sa “zelenog otoka”

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

Do jučer “nezamisliv potez” Irske stiže nakon što su se ideji o uvođenju minimalne porezne stope na globalnoj razini pridružile Sjedinjene Američke Države i druge članice G7. Američko ministarstvo financija čiji su predstavnici pritisnuli irske kolege da prihvate novu stopu je pozdravilo odluku.



Zbog niskih poreza na dobit Irska je desetljećima, još tako od 80-ih godina imala uspjeha u privlačenja velikih farmaceutskih i tehnoloških tvrtki da registriraju europska sjedišta upravo u toj otočnoj članici Europske unije i neposredno pomogla Irskoj da se od siromašne i besperspektivne zemlje prometne u europskog gospodarskog tigra.


No, čini se da su dani niskih poreznih stopa na dobit u Irskoj stvar prošlosti, jer je tamošnja vlast objavila da se pridružuje međunarodnom sporazumu koji određuje poreze na dobit multinacionalnih korporacija po minimalnoj stopi od 15 posto, u odnosu na dosadašnjih 12,5. Iako se na prvu ne čini ništa drastično, ovo je zapravo velik za državu koja je europsko sjedište mnogih velikih američkih farmaceutskih kompanija, kao i tehnoloških tvrtki, uključujući Google, Apple i Facebook.


“Pridruživanje ovom sporazumu važna je odluka za sljedeću fazu irske industrijske politike – odluka koja će osigurati da Irska bude dio rješenja. Ovo je teška i složena odluka no ja vjerujem da je ispravna” – rekao je irski ministar financija Paschal Donohoe na konferenciji za novinare.


Paschal Donohoe (Photo: Flickr/WEF/Faruk Pinjo)



Takozvani inkluzivni okvirni sporazum Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koji je predstavljen u srpnju, ustvari je plan s dva osnovna cilja, da pomogne u okončanju izbjegavanja plaćanja poreza i učini međunarodna porezna pravila poštenijima i transparentnijima. OECD procjenjuje da bi porezna stopa od 15 posto godišnje generirala oko 150 milijardi dolara novih globalnih poreznih prihoda i pomogla stabilizaciji međunarodnog poreznog sustava.


Irska je potpisala sporazum uoči sastanka u petak u OECD -u među 140 zemalja koje su nekoliko godina pregovarale o njegovim uvjetima. Plan poziva globalne tvrtke da plaćaju porez u zemljama u kojima se prodaju njihovi proizvodi ili usluge, čak i ako tamo nemaju fizičku prisutnost, a primjenjivao bi se na multinacionalne tvrtke s prihodima iznad 750 milijuna eura. Europska komisija je Irskoj dala garanciju zadržavanja stope od 12.5% za kompanije čiji je godišnji promet manji od 750 milijuna eura i poreznih olakšica za istraživanja i razvoj.


Do jučer “nezamisliv potez” Irske stiže nakon što su se ideji o uvođenju minimalne porezne stope na globalnoj razini pridružile Sjedinjene Američke Države i druge članice G7. Američko ministarstvo financija čiji su predstavnici pritisnuli irske kolege da prihvate novu stopu je pozdravilo odluku.


Priča o Irskoj kao poreznoj oazi započela je dolaskom Applea još tamo 1980., kad je kasniji tehnološki gigant bio još u ranoj fazi razvoja. Avangarda u mnogočemu, Apple je i ovdje bio predvodnik otvaranjem manufakture sa 60 zaposlenika u okolici Corka. Danas taj kompleks zapošljava 6000 ljudi.


Uprava Applea za Europu (Foto: iStock)


Irska je korporativnom poreznom stopom od 10% privukla kasnije i druge velike tvrtke, kao što su Microsoft, Intel, Facebook,. Google.  Tek 1997. godine povećala je porez na 12.5% kako bi udovoljila europskim pravilima o državnoj pomoći i tržišnom natjecanju. Strategija je rezultirala velikim investicijama i stvaranjem poslova, ali i ostatak zapadne Europe nije bio sretan s tom strategijom poreznog dampiranja. Dugoročno, Irska je postigla svoje ciljeve, ovom politikom je nakon velikih gospodarskih kriza, osigurala masovno otvaranje radnih mjesta, koji su pak generirali novu potrošnju i posljedično punjenje državne blagajne i bez ubiranja poreza na dobit standardne visine.


Donohoe je rekao da oko 1,500 međunarodnih kompanija koje će se naći na udaru nove stope trenutno zapošljava 400,000 ljudi, ili svakog šestog radnika u Irskoj. Prema američkoj gospodarskoj komori, u Irskoj posluje oko 800 američkih tvrtki koje zapošljavaju oko 180.000 ljudi.


Irski ministar financija rekao je u četvrtak u priopćenju kako će se sporazum “pozabaviti poreznim izazovima digitalizacije”, a poput većine analitičara, drži da podizanje porezne stope na dobit neće imati pretjerani utjecaj na konkurentnost Irske. Drugim riječima, sad kad su već tolike strane tvrtke tamo, nije za vjerovati da će ih porez na dobit od 15 posto otjerati sa “zelenog otoka”. Jer, nije sve samo u visini poreza. Nakon što je Irska privukla velike kompanije, stvorila je okruženje u kojem je lako i sigurno poslovati, a nije nevažan i podatak da je po indeksu percepcije korupcije Irska među 20 zemalja najmanje opterećenih korupcijom. Da se podsjetimo, Hrvatska je na toj listi trenutno na 63. mjestu, smjestila se “ugodno” između Bjelorusije i Kube.