Podaci Fine

Evo kako stoji riječka privreda, ovo su firme koje ostvaruju višemilijunske dobiti

Aneli Dragojević Mijatović

Plodine su riječko poduzeće s najvećom dobiti u 2019.

Plodine su riječko poduzeće s najvećom dobiti u 2019.

Analiza potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika u 10 gradova, i to prvenstveno zbog udjela poduzeća sa sjedištem u Zagrebu. Po dobiti slijede poduzetnici iz Poreča i Rijeke



Rijeka je i u 2019. među top deset gradova prema kriteriju neto dobiti poduzetnika, opet je na visokom trećem mjestu, iza Zagreba i Poreča, objavila je Financijska agencija (Fina). Treći rang Rijeka drži po svim kriterijima iz ove grupe pokazatelja koje Fina prati, odnosno i po broju poduzetnika, njihovim ukupnim prihodima, njihovoj dobiti i gubitku razdoblja, te u konačnici konsolidiranom financijskom rezultatu (neto), kao i broju zaposlenih.


Zagreb je pak po svemu tome prvi, a iako je riječ o samom vrhu liste, ogromna je razlika u iznosima, pa dok neto dobit čak 45.608 zagrebačkih poduzetnika u 2019. iznosi 18,509 milijardi kuna, neto dobit 1.432 poduzetnika u Poreču iznosi 706,112 milijuna kuna, a neto dobit 5.020 riječkih poduzetnika 641,848 milijun kuna.


Vidljivo je da Zagreb ekstremno odskače i brojem poduzetnika i njihovim rezultatom koji se broji u milijardama, dok već drugo i treće mjesto ne dosežu ni milijardu kuna ukupne neto dobiti.




Pokazatelj je to naravno snažne centralizacije gdje sve veće tvrtke, i one državne koje posluju u cijeloj Hrvatskoj, imaju sjedište u Zagrebu, njihov se rezultat pribraja metropoli, dok ostatak Hrvatske onda statistički zaostaje.


Gospodarstvo u gradovima što su na listi među prvih deset donekle drži korak, dok je poznato da su neki dijelovi Hrvatske obilježeni snažnim ekonomskim padom i iseljavanjem.


Konkretno, Fina navodi da su »prema kriteriju konsolidirane (neto) dobiti u 2019. godini, najbolji poduzetnici u sljedećim gradovima: Zagreb, Poreč, Rijeka, Sveta Nedelja, Dubrovnik, Velika Gorica, Vukovar, Zadar, Varaždin i Rovinj. U usporedbi s rang listom u 2018. godini, s popisa su ispali Split, Karlovac i Našice, a novi na listi su Sveta Nedelja, Zadar i Varaždin.«


Turistički divovi


– Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit u 10 najvećih gradova, čiji je udio 46,7 posto u broju poduzetnika, 51,4 posto u broju zaposlenih, 62,7 posto u ukupnim prihodima, 66,7 posto u dobiti razdoblja, 51,9 posto u gubitku razdoblja te 75,1 posto u neto dobiti.


Tome je tako ponajprije zbog udjela poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu koji su, očekivano, ostvarili najveću neto dobit, u iznosu od 18,5 milijardi kuna. Iza Zagreba, prema iskazanom konsolidiranom financijskom rezultatu (ostvarenoj neto dobiti), su poduzetnici Poreča i Rijeke, navode u Fini.



Nadalje kažu da su dobrim rezultatima poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu najviše pridonijeli HEP d.d., Pliva Hrvatska d.o.o. i Hrvatski Telekom d.d., u Poreču Valamar Riviera d.d., u Rijeci Plodine d.d., u Svetoj Nedelji Maba-com d.o.o. u stečaju, u Dubrovniku Jadranski luksuzni hoteli d.d., u Velikoj Gorici Lidl Hrvatska d.o.o. k.d., u Vukovaru Prvo plinarsko društvo d.o.o., u Zadru Tankerska plovidba d.d., u Varaždinu Gumiimpex- GRP d.o.o. i u Rovinju Maistra d.d., nabrojali su u Fini.


Vidljivo je da su među djelatnostima iz kojih dolaze poduzeća koja su najviše pridonijela rangu svojih sjedišta, uz energetski i farmaceutski sektor, trgovci te hotelijeri, odnosno tvrtke iz djelatnosti turizma.


Ovo su rezultati za 2019., godinu gospodarskog rasta, no za očekivati je da će ove godine, obilježene korona krizom, kada se očekuje pad BDP-a od 10 posto, cijelo gospodarstvo to snažno osjetiti. Bit će stoga zanimljivo vidjeti ovu rang-listu za 2020., odnosno koje će se djelatnosti, odnosno gradovi u kojima su stacionirane, pokazati najžilavijima.


Mogla bi, unatoč padu u tekućem razdoblju možda više do izražaja doći industrija koja opet dokazuje da nema alternativu, bez obzira na priče da je se može kompenzirati uslugama. Europske milijarde također bi možda mogle pomoći da krenemo konačno energičnije u tom pravcu, no o samoj tehnici njihovog povlačenja još se tako malo zna.


Uglavnom, gospodarstvo glavnoga grada snažno odskače, što nije novost, ali je za ostatak Hrvatske permanentni problem. Ne bi bio problem, budući da je normalno da metropola bude najjača, da razlike nisu baš tolike. Ipak, Rijeka unatoč svemu dokazuje da i dalje ima gospodarstvo jače od mnogih drugih dijelova Hrvatske, riječka je privreda ipak žilava.


Trgovina, ali i industrija


Riječki poduzetnik koji je u Fininoj analizi istaknut kao onaj koji je najviše pridonio visokom rangu grada u kojem ima sjedište, riječki je trgovački lanac Plodine koji je prema podacima Fine ostvario 133,054 milijuna kuna neto dobiti.


Fina, naime, u svom prvotnom priopćenju spominje samo Plodine kao riječko poduzeće s najvećom dobiti, međutim dodatno smo im poslali upit da navedu i iduća društva po visini dobiti u 2019. sa sjedištem u Rijeci.



Iz Fine su tako dostavili listu prema kojoj su dakle prve Plodine, a drugi je Jadran galenski laboratorij (JGL) sa 77,877 milijuna kuna dobiti. Treća je, potom, tvrtka Jadranska vrata d.d. s 35,853 milijuna kuna dobiti, četvrti ACI d.d. s 31,842 milijuna kuna dobiti, peti Giomax d.o.o. s 22,965 milijuna kuna dobiti, šesto je Brodogradilište »Viktor Lenac« d.d. s dobiti od 20,838 milijuna kuna, potom sedma je Poliklinika Rident d.o.o. s 19,967 milijuna kuna dobiti, slijedi na osmom mjestu Brodokomerc Nova d.o.o. koja je ostvarila dobit od 17,115 milijuna kuna, deveti je Elcon Geratebau d.o.o. s 14,917 milijuna kuna dobiti, i deseti Zapadni trgovački centar koji je u 2019., prema dostavljenim podacima Fine ostvario 14,309 milijuna kuna dobiti.


Fina je dakle poslala podatke o financijskom rezultatu za deset najvećih dobitaša u Rijeci, te izračunala da je ovih deset riječkih poduzeća ukupno ostvarilo dobit od 388,737 milijuna kuna u 2019. Sva pak riječka poduzeća, kako je Fina ranije navela, imaju 641,848 milijuna kuna dobiti.


Deset prvih dakle ostvaruje većinu ukupne dobiti svih tvrki sa sjedištem u Rijeci, iako ne i svu. Primjetna je koncentracija, međutim, ipak bi se možda moglo reći da ima sve više manjih i srednjih tvrtki koje postaju nositelji razvoja.


Što se djelatnosti dobitaša tiče, vidljivo je da je ona raznolika, ima trgovine, ali i industrije, i to farmaceutske, tu je i zdravstveni sektor, brodogradilište i drugi.


Treba napomenuti da ova Finina analiza očito nije uključila banke, a da jest, sigurno bi spomenula Erste banku koja ima sjedište u Rijeci, a koja je lani ostvarila enormnih 752,5 milijuna kuna neto dobiti, dakle, više od svih riječkih poduzeća zajedno.


Dvojaki osjećaj


Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da kad čovjek pogleda ove rezultate, ima dvojaki osjećaj: zadovoljstva, ali i nezadovoljstva.


– Zadovoljstvo se javlja zbog visokog plasmana Rijeke koji negira sve one koji tvrde da u Rijeci nema gospodarstva. Naime, među prvih deset nema ni Splita, ni Osijeka, ni Pule, dok su oni koji bi kao trebali biti uzor, Varaždin i Zadar, na osmom i devetom mjestu.


No, ono čime nisam zadovoljan je da kad se ti podaci analiziraju, pokazuju jad i bijedu Hrvatske koja je snažno metropolizirana, te pokazuju da od priča o regionalnom razvoju – nema ništa, kaže Obersnel. Veli da Zagreb sam ostvaruje višestruko veći rezultat, odnosno tamošnji poduzetnici, od svih ostalih na listi.


To je zabrinjavajuće, kao što je zabrinjavajuće i da ovih deset gradova predstavlja više od 50 posto ukupnog broja poduzetnika, prihoda, zaposlenih itd., odnosno i više od toga, tumači Obersnel.



Porez na dobit je prihod državnog proračuna, pa bez obzira gdje je sjedište kompanije, ne ide u lokalni proračun.


Isto tako, za pretpostaviti je da su prema sjedištu zbrojeni i zaposleni u kompanijama, a to bi značilo da oni žive i rade diljem zemlje, što je važno s aspekta poreza na dohodak. Međutim, kada se sve to i uzme u obzir, tamo gdje su sjedišta kompanija, tamo su i uprave, menadžment, rukovodeći poslovi i kadar, bolje plaćena i višerangirana mjesta.


Svakako to ima odraza i na strukturu zaposlenih, stupanj obrazovanosti te opću intelektualnu klimu.


Riječki gradonačelnik slaže se da je problematičan upravo taj aspekt, što izvan metropole ima sve manje »atraktivnih« radnih mjesta, te dodaje da »dok god Zagreb bude definiran kao centar političke i gospodarske moći, dotle će priča o regionalizaciji biti problematična« i ostaje samo priča.


Riječkih top 10


1. Plodine 133


2. JGL 77,8


3. Jadranska vrata 35,8


4. ACI 31,8


5. GIOMAX 22,9


6. »Viktor Lenac« 20,8


7. Poliklinika RIDENT 19,9


8. Brodokomerc Nova 17,1


9. Elcon Geraetebau 14,9


10. ZTC 14,3


Ukupno 388,7


(Podaci se odnose na dobit u milijunima kuna)



Važnost sjedišta poduzeća


Vezano pak za trendove u korona krizi, koliko god slabi uredski pristup radnom mjestu, odnosno radi se od kuće ili od tamo gdje se može priključiti na wi-fi, pa svi pomalo glumimo digitalne nomade (što je inače super trend, koji je kod nas relativno brzo prepoznat kao prilika), teško da će se izgubiti važnost stvarnog i formalnog sjedišta velikih kompanija, zaposlenika i fizičke prisutnosti.


Obično sve ide u paketu, pa gdje nema gospodarskog prosperiteta, malo je i kreativnog i kulturnog, a sve manje može biti i socijale. I u starom i u novom normalnom neke stvari su konstanta.