NOVI ŠOK

Evo što stoji iza odluke SAD-a o povećanju kamata: To je opasan dvosjekli mač

Branko Podgornik

REUTERS/Brendan McDermid

REUTERS/Brendan McDermid

Za razliku od američke, Europska središnja banka povećanje kamata najavljuje tek za srpanj. Jer, ako poveća kamate i obuzda tiskanje novca, neće samo usporiti gospodarstvo već može izazvati financijsku krizu u Europskoj monetarnoj uniji



ZAGREB – Nakon pandemije i rata u Ukrajini gospodarstvu se priprema još jedan šok. Američka centralna banka agresivno je počela povećavati kamatnu stopu, podignuvši je preksinoć za još 0,5 posto. Mnoge u svijetu to je obradovalo, ali mnoge je i zabrinulo, jer svaki potez najmoćnije središnje banke u svijetu osjetit će se daleko izvan granica Sjedinjenih Država.


Objašnjavajući zašto su Federalne pričuve (Fed) odlučile temeljnu kamatnu stopu povisiti za pola postotka – što je najveći jednokratni kamatni skok u posljednja dva desetljeća – njihov predsjednik Jerome Powell je rekao da se tako žele boriti protiv rastuće inflacije, koja je u SAD-u u travnju dosegnula čak 8,5 posto, najviše u posljednjih 40 godina.


Kamate, koje su se kretale oko nule, Fed je prvi put povećao u ožujku, za 0,25 posto, što znači da temeljna kamatna stopa nakon najnovijeg povećanja iznosi najmanje 0,75 posto. Problem je, međutim, u tome što više kamate stižu u trenutku kada se gospodarstvo posvuda hladi, dok je u Americi u prvom tromjesečju neočekivano palo za 1,4 posto na godišnjoj razini. Kritičari stoga misle da će taj opravdani potez Feda izazvati i neželjene učinke: usporit će inflaciju, ali će gospodarstvo gurnuti u recesiju.
Valja podsjetiti da središnje banke, kada izbiju krize poput one iz 2008. te pandemijske iz 2020. godine, spuštaju kamate prema nuli i masovno tiskaju novac kako bi ublažile recesiju, povećale potrošnju i potaknule gospodarsku aktivnost. Kada kriza prestane i gospodarstvo se oporavi, centralne banke normaliziraju politiku. Opet povećavaju kamate kako bi stabilizirale rast. Istodobno, svoje alate ekspanzivne monetarne politike tada spremaju u ladicu, za slučaj nove krize.


Tvrd orah




Međutim, dugačka povorka ekonomista i političara smatra da je američki Fed zakasnio u povećavanju kamata (i prestanku dodatnog tiskanja novca). Kažu da je to trebao učiniti još prošle godine kako bi spriječio rastuću inflaciju, koju je Powell tada pogrešno smatrao »privremenom« pojavom, nečim što će se riješiti samo od sebe. Sada, kada se inflacija pokazala vrlo tvrdim orahom koji je počeo izjedati kupovnu moć građana te usporavati ekonomiju, kritičari misle da će agresivno podizanje kamata gurnuti gospodarska kola nizbrdo. Te opasnosti svjestan je i sam Powell, ali misli da je borba protiv inflacije sada prioritet i da gospodarstvo može izbjeći ono najgore – recesiju.


Kamate Hrvatskoj pet puta veće nego prošle godine

Zbog trenda povećavanja kamata u svijetu, cijena po kojoj se hrvatska Vlada zadužuje u inozemstvu u godinu dana skočila je pet puta. Kada bi se Ministarstvo financija danas htjelo zadužiti putem državnih obveznica na deset godina, moralo bi platiti 2,94 posto kamata. Točno prije godinu dana te kamate bile su 0,6 posto, na rekordno niskoj povijesnoj razini, prema podacima portala Trading Economics. Brzim tempom rastu i kamate ostalim zemljama. SAD i Italija također moraju platiti 2,9 posto na 10-godišnje državne obveznice, Španjolska i Slovenija 2, Njemačka 1, Grčka 3.4, a Mađarska već 7,3 posto.

– Mislim da imamo dobre izglede za mekano prizemljenje gospodarstva, rekao je Powell, tvrdeći da su tržište rada i potrošnja stanovništva u dobrom stanju, pa gospodarstvo može izdržati veće kamate. Štoviše, Powell kani nastaviti ubrzano povisivanje kamata, a novo je podizanje od 0,5 posto najavio već za lipanj.


Burze su očekivale takav razvoj događaja, pa su dan nakon Powellovog poteza porasle u Americi i Europi. Međutim, to ne može sakriti pravu istinu – da su burze ove godine zapravo u strmoj silaznoj putanji. Od početka siječnja do danas vodeći indeksi dionica na Wall Streetu i europskim burzama pali su za 10 do 15 posto. To je još jedan nagovještaj nevolja u gospodarstvu zakočenom poremećajima opskrbnih mreža tijekom pandemije, koje su se nakon izbijanja rata u Ukrajini pojačale. Najnoviji globalni ekonomski šok izazvale su stroge mjere protiv širenja koronavirusa u Kini, što je drugo po veličini gospodarstvo u svijetu dovelo na rub zastoja.


Složenija situacija


Slične dvojbe muče i Europsku centralnu banku (ECB), ali ona se jače odupire povećavanju svoje kamatne stope koja je već desetak godina negativna, a trenutačno iznosi minus 0,5 posto. Mogućnost prvog, opreznog povećanja kamata ECB najavljuje tek za srpanj. Razlog je u tome što je europska situacija složenija od američke. Ako ECB poveća kamate i obuzda tiskanje novca, neće samo usporiti gospodarstvo – koje se također nalazi na rubu zastoja – već može izazvati financijsku krizu u Europskoj monetarnoj uniji, tvrde ekonomisti.


– Ako danas povećam kamate, to cijene energije neće pokrenuti nadolje, upozorila je Christine Lagarde, predsjednica ECB-a. Time je sugerirala da visoka inflacija nije nastala samo zbog prevelikog tiskanja novca, kako neki vjeruju, nego zbog poremećaja ponude i potražnje na svjetskom tržištu energije i hrane. S druge strane, ako ECB uz povećanje kamata prestane s tiskanjem novca, dovest će u velike nevolje prezadužene zemlje, posebice Italiju, s mogućnošću izbijanja opasne dužničke krize u eurozoni, poput one prije desetak godina.


Ukratko, centralne su banke na sto muka jer su dugogodišnjom politikom niskih kamatnih stopa ispucale svoje oružje protiv novih kriza. Što god da sada učine, neće biti dobro. Ako povećaju kamate, potaknut će gospodarsku recesiju. Ako to ne učine i nastave sjediti prekriženih ruku, inflacija će nastaviti rasti i izjedati kupovnu moć građana, što će opet dovesti do recesije, smatraju vodeći ekonomisti.