Goran Filipec, riječki pijanistički virtuoz, nastupit će 19. kolovoza na ovogodišnjem sedmom Piano Loop Festivalu, što se od 16. do 20. kolovoza održava u Podrumima Dioklecijanove palače u Splitu. Nastupit će istaknuti pijanisti različitih naraštaja, od Ivana Krpana, preko Martine Filjak i Gorana Filipeca do Kemala Gekića.

Prvi recital, 17. kolovoza, održat će nagrađivani pijanist Ivan Krpan, koji će izvesti djela J. S. Bacha, B. Berse i F. Liszta. Virtuozna pjesnikinja klavira Martina Filjak 18. kolovoza recital otvara djelima J. Haydna, J. S. Bacha i F. Liszta.

Opus Franza Liszta je i u recitalu Gorana Filipeca, pijanista poznatog po visoko virtuoznim te izuzetnim interpretacijama djela mađarskog skladatelja kojeg promovira te njeguje i u sklopu Ženevskog društva »Franz Liszt«, čiji je predsjednik te jedan od osnivača.

Festival će tradicionalno zatvoriti Kemal Gekić recitalom 20. kolovoza, kojim će obilježiti 250. godišnjicu rođenja jednog od najpoznatijih i najizvođenijih skladatelja Ludwiga van Beethovena, izvedbom najljepših sonata iz njegova opusa: Mjesečeve sonate, Appassionate i Waldsteina.

Kao posebno iznenađenje za publiku Gekić je pripremio i jednu autorsku skladbu, koju će praizvesti upravo na splitskom koncertu.

U sklopu festivala i ove godine održavaju se pijanistički seminari, pa će tijekom sedam dana u okviru Piano Loop akademije seminare održati Grigory Gruzman, Andreas Frölich i Kemal Gekić.

Naslanjajući se na program Piano Loop Festivala, ističu organizatori, ovogodišnji pijanistički maraton daje priliku najperspektivnijim mladim hrvatskim pijanistima, koji u općoj oskudici javnih nastupa izazvanoj epidemijom koronavirusa vape za publikom.

Sukladno epidemiološkim mjerama, broj posjetitelja je ograničen. Uoči nastupa u Splitu, razgovarali smo s Goranom Filipecom.

Četiri koncerta

Možete li nas ukratko upoznati s idejom i koncepcijom Piano Loop Festivala?

– Festival se rodio iz nastojanja da se muzički život u Splitu reanimira, i to prije svega onaj njegov segment koji u fokusu ima klavir i pijaniste. Festival je u cijelosti njima posvećen.

Producent festivala je udruga Piano projekt, koja ga s velikim uspjehom održava već sedam godina u partnerstvu s Muzejom grada Splita i Glazbenom školom Josipa Hatzea.

Kako je zamišljen ovogodišnji program?

– Ovogodišnje izdanje Festivala je zbog nesretnih okolnosti uzrokovanih aktualnom pandemijom svedeno na svega četiri koncerta i isključivo na domaće umjetnike.

Pored koncerata, u sklopu Festivala održavaju se i pijanistički seminari, čiji je značaj ove godine izniman, uzevši u obzir njihovu aktualnu redukciju na okvire online nastave, prigrljenu od brojnih međunarodnih organizatora.

Što će biti na programu Vašeg koncerta?

– Svirat ću Lisztove parafraze na Verdijeve opere. Liszt je napisao ukupno sedam klavirskih djela baziranih na Verdijevim operama, parafrazirajući jednu ili više scena ili arija.

Tu se ubrajaju relativno popularne parafraze na »Rigoletto«, »Ernani« i »Trubadura«, i nešto rjeđe izvođene »Reminiscencije na Simona Boccanegru«, parafraza na »Aidu«, »Don Carlosa« ili »Lombardijce«.

Suosnivač ste i predsjednik Société Franz Liszt de Genève. Kako ste došli na tu ideju, koji je cilj Društva i čime se ono bavi?

– Društvo ima širok spektar djelovanja, koji uključuje produkciju glazbenih programa i evenata, snimaka, kao i izdavaštvo. Liszt je živio u Ženevi kraće vrijeme i predavao je na ženevskom konzervatoriju neposredno nakon njegova osnutka.

Neka od njegovih djela inspirirana su švicarskom kulturom i pejzažima. Iz svih ovih razloga, uzevši u obzir da u Ženevi nije bilo nijedne druge inicijative ili civilne organizacije koja bi se bavila Lisztom, uz suradnju s nekoliko prijatelja, osnovali smo ženevsko drustvo.

Knjiga u pripremi

Zbog čega Vas Liszt toliko fascinira?

– Mislim da je u kontekstu odnosa interpreta i kompozitora od fascinacije bitniji moment identifikacije. Taj je moment i ključan u uspostavi odnosa naspram muzike i autora kojim se interpret bavi.

Liszt je revolucionirao muzičku formu, harmonijski jezik, klavirsko pismo koje je, bez obzira na njegovu kompleksnost, učinio ergonomičnim (ovdje govorimo o za njegovu epohu sasvim novom odnosu između tijela i instrumenta), bio je čovjek široke kulture, koji je nastojao klavir pozicionirati kao centralni instrument svoga vremena.

Mislim da je njegov doprinos klavirskoj umjetnosti nenadmašen.

Doktorirali ste na Glazbenom istraživanju i izvedbi, na Sorbonni te na Nacionalnom konzervatoriju za glazbu i ples u Parizu. Vaša istraživanja ispituju izvore i karakteristike tzv. »velikog stila« sviranja klavira, te identificiraju korijene orkestralne, polifonične i asimilirajuće pijanističke kulture u Paganinijevoj violini. Čime se trenutačno bavite u Vašem istraživačkom radu?

– U pripremi je knjiga koja će biti objavljena sljedeće godine. Njen sadržaj proizlazi iz moje doktorske disertacije, s, naravno, nekim dopunama i izmjenama. U ovom trenutku neću otkrivati previše, ali tiče se klavirske umjetnosti 19. i 20. stoljeća, to jest izvođačkih praksi tih perioda te statusa glazbenog djela.

Kako se vrijeme pandemije koronavirusa odrazilo na Vaš rad i na glazbenu karijeru?

– Odrazilo se negativno u tom smislu što mi je većina predviđenih koncerata otkazana i odgođena, a pozitivno u tom smislu što sam na raspolaganju imao vrijeme neophodno za učenje novog repertoara.

Kakvi su Vam sljedeći planovi?

– Vrijeme je preslagivanja, reorganizacije. Imam brojne planove za 2021. godinu, poput turneja u Japanu, Kini ili Meksiku, te koncerata u Španjolskoj, Francuskoj i Argentini. Nadam se da će normalizacija situacije omogućiti njihovu konkretizaciju.

S druge strane, na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku planiramo niz glazbenih projekata o kojima ću govoriti konkretnije uskoro.