Nautički sajam Biograd Boat Show, održan nedavno, najveći je u nas i širem okruženju, a godinama već, osim sajamskog postava, ima dodatne sajmove i popratne sadržaje. Na ovogodišnjem sajamskom izdanju jedan od takvih bila je promocija »Plave knjige hrvatske nautike«, s podnaslovom Gospodarski značaj i strateški potencijali. Jedinstveno izdanje kakvo nam je davno trebalo, i koje bi moralo postati obvezna lektira svakom sudioniku u toj djelatnosti. Izdavač je Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga nautičkog sektora.

Knjiga na jednom mjestu objedinjuje sve ono što spada u nautički sektor, a što na našem prostoru djeluje nepovezano, »svaki za sebe«. Zato autori uvodno ističu: »Hrvatska nautika je gospodarski uspješna, izvozno orijentirana i regionalno prepoznatljiva, a istodobno se njome upravlja kao skupom nepovezanih djelatnosti. Marine, charter, brodograđevna djelatnost, proizvođači opreme, pružatelji usluga refita i održavanja plovila i cijeli sektor povezanih djelatnosti s nautikom svakodnevno posluju jedni pored drugih, ali rijetko kao dio jedinstveno vođenog sustava. Svaki segment prati vlastite pokazatelje, brani vlastite interese pred nadležnim tijelima i razvija se prema vlastitoj logici, dok Hrvatska kao država nema jedinstvenu razvojnu politiku za nautiku kao cjelinu.«

CJELINA PRIHODA

Iz obilja ponuđenih brojki što ih knjiga donosi, posebno se mora istaknuti jednu – 2,8 milijardi eura poslovnih prihoda ostvarili su poduzetnici u domaćem nautičkom lancu vrijednosti u 2025. godini. To je ono kada se sve skupi, odnosno zbroji na jednom mjestu i ona najbolje oslikava našu nautiku i njeno poslovno značenje. Pojedinačno, svaki od segmenata nautičkog sektora ima dobre rezultate, ali iz njih nije moguće sagledati poslovanje i financijsko značenje nautike u cjelini. Za potvrdu tome citiramo još nekoliko rečenica iz uvodnog teksta. »HUP – Udruga nautičkog sektora je pokrenula inicijativu da po prvi put cjelovito popiše, segmentira i analizira cijeli hrvatski nautički sustav; ne kao zbroj pojedinačnih djelatnosti, nego kao jedinstven gospodarski segment. Rezultat te inicijative, uz Registar s više od 3.200 mapiranih gospodarskih subjekata i analizu koja slijedi u ovom dokumentu, jest i prijedlog uspostave Nacionalnog vijeća za nautiku, tijela koje bi prvi put okupilo donositelje odluka, lokalnu i regionalnu samoupravu te predstavnike cijelog nautičkog lanca vrijednosti radi zajedničkog upravljanja razvojem sektora.«

Registar nije samo popis sudionika u nautičkom poslovanju, oni su razvrstani prema stvarnoj, pretežitoj djelatnosti vezanoj uz nautiku i podijeljeni u tri razine učinka. Prvu – skupina A – čine tvrtke čija je glavna djelatnost neposredno vezana uz nautiku, a to su brodogradnja, proizvodnja i prodaja plovila, charter, marine, privezišta, nautička oprema, remont i refit, servisi, brodari. U drugoj su oni koji imaju neizravni učinak, koji omogućuju i podržavaju rad sektora, ali im nautika nije osnovna djelatnost: financiranje, osiguranje, gorivo, logistika, lučke usluge, obuka pomoraca, sajmovi, mediji, projektanti, opskrba plovila. U treću su svrstane djelatnosti povezane s nautikom, koje ostvaruju korist od nautike ili nadopunjuju iskustvo gostiju: kao što su ronilački centri, kulturne aktivnosti, luksuzna maloprodaja, privatni smještaj, rent-a-car, ili sportski centri na moru.

NACIONALNO VIJEĆE

Htio ili ne, ali moram još citirati važne dijelove iz »Plave knjige«, smatram to prihvatljivijim od prepričavanja. Sve tvrtke iz registra svrstane su u pet segmenata: Proizvodnja i razvoj – brodogradnja, proizvodnja plovila i opreme, projektiranje i nove tehnologije. Servis, refit i održavanje – remont, refit, servis i održavanje plovila. Nautička infrastruktura – marine, suhe marine, privezišta, sidrišta, lučke usluge. Charter – poduzeća i djelatnosti neposredno vezane uz iznajmljivanje plovila. Djelatnosti povezane s nautikom – yacht i crew management, uvoznici, brodari, brokeri, vještaci, dealeri, financiranje, osiguranje, logistika, klasifikacijska društva, opskrba, skiperi, nautički mediji i digitalne platforme, nautički sajmovi, obuka pomoraca, sportski centri na moru.

Puno kvalitetnih prijedloga donosi »Plava knjiga«, puno analiza i postavki što bi trebale nautičkoj djelatnosti dati pravu poziciju u sklopu sveukupnog hrvatskog gospodarstva. Preostaje ono najteže – strategija i provedba. U tome je ključna uloga namijenjena novom tijelu što bi ga trebalo osnovati – to je Nacionalno vijeće za nautiku. U njegov sastav predlažu se predstavnici države, industrije (jasno, nautičke), struke i analitike, inovacija i tehnologije, okoliša, te regionalne razine. Po potrebi, u rad vijeća uključivali bi se predstavnici određenih stručnih i strukovnih organizacija i grupacija. Takav sastav bio bi okupljen prvi put na jednom mjestu. Ako zaživi posla mu neće manjkati!

Obrazlažući potrebu osnivanja Nacionalnog vijeća autori ističu: »konkurentnost hrvatske nautike ne ograničava nedostatak potencijala, nego nedostatak koordinacije. Konkurentnost chartera ovisi o cijeni vezova koju određuju marine i lokalne uprave; razvoj proizvodnih i refit hubova ovisi o prostornim planovima koje donose jedinice lokalne samouprave i o koncesijskom sustavu koji vodi država; razvoj kadrova ovisi o obrazovnom sustavu koji nije nužno usklađen s potrebama industrije. Nijedan pojedinačni akter, ni poduzetnik, ni udruga, ni jedno ministarstvo nema ovlasti ili uvid da sve to riješi sam.«

POLAZNA OSNOVA

Moglo bi, i trebalo to učiniti Nacionalno vijeće, kojemu bi osnovna zadaća bila: definirati zajedničku viziju razvoja hrvatske nautike do 2040. godine. Tu su dalje koordiniranje provedbe ključnih infrastrukturnih, investicijskih, regulatornih, obrazovnih i promotivnih mjera, praćenje zajedničkih pokazatelja konkurentnosti sektora, te osiguranje da se odluke o prostornom planiranju, koncesijama i financiranju sektora donose uz uvid u cijeli lanac vrijednosti, a ne segment po segment.

Uspostava Nacionalnog vijeća za nautiku, ističu autori, omogućila bi ubrzanje realizacije investicijskih projekata, bolju koordinaciju između institucija, produljenje sezone, povećanje prihoda iz sektora, jačanje međunarodne konkurentnosti Hrvatske, učinkovitije korištenje EU sredstava i održivo upravljanje obalnim prostorom. Bez koordiniranog upravljanja, Hrvatska riskira gubitak stečene međunarodne konkurentske prednosti kao vodeće nautičke destinacije.

Zaključno se naglašava da »Plava knjiga« predstavlja polaznu osnovu za dogovor, poziv svim zainteresiranim čimbenicima da konačnu strategiju zajednički oblikuju.

Da bi istaknuli stanje i značenje cjelokupnog nautičkog sektora u nas, autori »Plave knjige« u prilogu nude usporedbu triju međusobno povezanih sektora – nautike, trgovine na veliko i malo, te turizma, a mnoštvom brojčanih pokazatelja.