OPATIJA – Kibernetički napadi, hibridne prijetnje i ugrožavanje strateške infrastrukture sve su složeniji izazovi za pomorske luke, čiji poremećaji mogu ugroziti ne samo pomorski promet nego i opskrbne lance te gospodarsku stabilnost.

Kako zaštititi te ključne točke međunarodne trgovine i povezati sve odgovorne službe u učinkovit sustav, bila je središnja tema četvrte znanstveno-stručne konferencije “Pomorska sigurnost 2026.”, održane danas u opatijskom Amadria Parku, u organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara, pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, uz suorganizaciju Zaklade Konrad Adenauer i Konfederacije europskih sigurnosnih službi (CoESS).

Konferencija je okupila predstavnike državnih institucija, lučkih uprava i kapetanija, pomorske i sigurnosne industrije, privatne zaštite, akademske zajednice te stručnjake za fizičku i kibernetičku sigurnost.

Suvremene pomorske luke iznimno su složeni sustavi u kojima se isprepliću pomorski promet, međunarodna trgovina, energetska infrastruktura te informacijski i komunikacijski sustavi, istaknuto je na konferenciji.

Ugrožavanje bilo kojeg od tih elemenata može imati posljedice daleko izvan samih luka, zbog čega njihova zaštita zahtijeva koordinirano djelovanje svih uključenih službi.

O tome su u uvodnom dijelu konferencije govorili Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, Norbert Eschborn, direktor Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, Alexander Frank, zamjenik glavne direktorice CoESS-a, te kapetan Darko Glažar, riječki lučki kapetan. Posebno su istaknuli važnost međunarodne suradnje i razmjene stručnih znanja u suočavanju s novim prijetnjama.

Prvi tematski modul konferencije bio je posvećen europskim politikama, zaštiti strateške pomorske infrastrukture i novim izazovima, dok su u drugom predstavljena suvremena tehnička i tehnološka rješenja za zaštitu pomorskih objekata.

U trećem modulu raspravljalo se o zakonodavnom okviru zaštite kritične infrastrukture te organizaciji odgovora u kriznim situacijama, s naglaskom na jasno definiranje odgovornosti i učinkovitu koordinaciju nadležnih službi.

Tijekom konferencije istaknuta je i važnost privatne zaštite, koja svojim stručnim i operativnim kapacitetima sudjeluje u svakodnevnom nadzoru lučkih prostora, kontroli pristupa, zaštiti ljudi i imovine te ranom prepoznavanju potencijalnih prijetnji.

Pritom je ključna suradnja s lučkim upravama i operaterima, kapetanijama, policijom, carinom, vatrogasnim i hitnim službama te stručnjacima za informacijsku i kibernetičku sigurnost.

Zaključeno je da se zaštita pomorskih luka ne može temeljiti samo na pojedinačnim mjerama i tehnologijama, već na zajedničkom sustavu u kojem svaki sudionik ima jasno definiranu odgovornost.