Hrvatska je čarter velesila broj jedan u svijetu s blizu pet tisuća plovila u svojoj floti. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je više od 431 tisuće dolazaka čarter gostiju i više od 2,7 milijuna noćenja, međutim, zasićenost tržišta dovela je do toga da su cijene najma plovila, posebno jedrilica, u špici sezone padale 50 pa i više posto. I to ne samo ove godine. S druge strane, konkurencija u drugim mediteranskim zemljama raste, posebno u Grčkoj koja je lani u čarteru imala nešto više od 3.000 plovila. A što je još uvijek manje nego ih ima Hrvatska, ali ipak s tendencijom rasta.

I rast troškova poslovanja posljednjih je godina značajno promijenio uvjete na hrvatskom čarter tržištu, osobito za manja plovila, ali je ujedno negativno utjecao na povrat investicije, a samim time i interes novih ulagača. Pritom Hrvatska više nije percipirana kao jeftina destinacija, a dogodila se i promjena u strukturi samih gostiju pa umjesto profesionalaca, čarter sve više biraju gosti koji se inače ne bave nautikom te samim time raste potražnja za skiperima i hostesama. U konačnici, ljudi iz struke reći će kako se u nekim slučajevima bolje cijene na tržištu mogu ostvariti, primjerice u rujnu, nego u špici sezone…

Zanimljiv paradoks

Aktualnu situaciju na hrvatskom charter tržištu analizirale su nedavno Ani Trstenjak, voditeljica charter agencije Yacht Rent i Daniela Gračan s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvo (FMTU) u Opatiji. Nautički čarter postao je, ističu, važan dio turističkog gospodarstva, privukao je domaći i inozemni kapital te stvorio poslovni ekosustav koji obuhvaća vlasnike plovila, čarter kompanije, marine, servisere, posrednike i brojne pružatelje pratećih usluga.

Međutim, uspjeh koji se desetljećima mjerio rastom flote, brojem rezervacija i ukupnim prihodima otvara sve neugodnije pitanje – može li hrvatski čarter nastaviti rasti na isti način, a da pritom ne ugrozi vlastitu profitabilnost.

– Tržišna analiza platforme za najam plovila Yacht-Rent.com za 2026. upućuje na zanimljiv paradoks. Naime, hrvatske jedrilice i katamarani među najjeftinijima su u usporedbi s konkurentskim tržištima, dok istodobno ostvaruju visoku popunjenost. Hrvatski čarter ne pati prvenstveno od nedostatka potražnje, nego od strukturnog problema gdje potražnju sve teže pretvara u prihod i dobit. Pritom je jasno kako je prihod nužan za pokrivanje operativnih troškova, financiranje, održavanje, amortizaciju i obnovu flote, pojasnila je Trstenjak.

Pojasnila je kako tržišna analiza Yacht-Renta za ovu godinu uspoređuje cijene i rezervacije plovila u šest mediteranskih tržišta. Obuhvaća operativnu sezonu od 1. travnja do 2. studenoga 2026., a cijene izražava po osobi odnosno ležaju tjedno, kako bi se različite veličine plovila mogle uspoređivati na usporedivoj osnovi. Prema toj analizi, Hrvatska ima najnižu prosječnu tjednu cijenu po ležaju na plovilu među uspoređenim tržištima i kod jedrilica i kod katamarana.

Konkurentno tržište

Konkretno, jedrilice u Hrvatskoj ostvaruju prosječnu tjednu cijenu po ležaju od 355 eura, u usporedbi s 454 eura u Grčkoj i 494 eura u Turskoj. Cijena u Hrvatskoj je 22 posto niža od cijene jedrilice u Grčkoj i 28 posto niža od jedrilice u Turskoj. Istodobno, hrvatske jedrilice imaju prosječno 19,4 rezervirana tjedna, nešto više od 19 tjedana u Grčkoj i osjetno više od 17 tjedana u Turskoj. Procjena bruto sezonskog prihoda po ležaju u Hrvatskoj iznosi 6.887 eura, 8.626 eura u Grčkoj i 8.398 eura u Turskoj.

Situacija s katamaranima je slična situaciji s jedrilicama. Prosječna cijena od 706 eura po ležaju tjedno u Hrvatskoj je za 16 posto niža od cijene u Grčkoj i 14 posto niža od cijene u Turskoj. Katamarani u Hrvatskoj su prosječno rezervirani 18,8 tjedana tijekom sezone, što je blizu 19,2 tjedna u Grčkoj, ali znatno više od 15,4 tjedana u Turskoj.

Unatoč tome, procijenjeni bruto sezonski prihod po ležaju u Hrvatskoj iznosi 13.273 eura, dok u Grčkoj doseže 16.147 eura. Turska ostvaruje 12.659 eura sezonskog prihoda po plovilu.

– Ovi podaci pokazuju da Grčka u promatranom uzorku uspijeva kombinirati visoku iskorištenost s višom cijenom. Hrvatska, s druge strane, ostvaruje visoku iskorištenost kapaciteta uz znatno nižu cijenu, ukazala je voditeljica agencije Yacht Rent.

Dodajući kako hrvatski čarter danas posluje na izrazito konkurentnom mediteranskom tržištu, podsjetila je i kako gost danas bez problema može uspoređivati cijene, godište, opremu i kapacitete plovila, uvjete najma, dodatne troškove i dostupne destinacije. A kada su plovila međusobno vrlo slična, cijena postaje jedan od najvažnijih kriterija odluke. No, ističe, pritom cijena nije uzrok krize, nego njezin – simptom.

Visoki troškovi

Iako, nisu svi segmenti čartera jednako osjetljivi na cijenu, Trstenjak pojašnjava kako luksuzna plovila s posadom, diferencirana usluga, posebne rute i vrhunsko korisničko iskustvo mogu imati veću cjenovnu moć. Standardna jedrilica usporediva s desecima drugih plovila na istoj destinaciji ima znatno manje prostora za samostalno podizanje cijene.

Čarter kompanije se danas suočavaju s visokim troškovima vezova, servisa, rezervnih dijelova, osiguranja, radne snage, čišćenja, administracije, prodaje i distribucije. Značajnu ulogu imaju i financiranje, amortizacija te potreba za obnovom flote, cijena veza, osiguranje… Sve to dovodi do toga da čarter firme prihvaćaju nižu cijenu kako bi plovilo ipak iznajmile. U kratkom roku takva odluka može biti racionalna, reći će naša sugovornica, i to u slučaju ako rezervacija pokriva dodatne troškove najma i pridonosi pokriću fiksnih troškova. Međutim, u srednjem ili dugom roku, takva odluka može biti pogubna.

– Kada popusti postanu trajni način poslovanja, nastaje ozbiljan problem s kojim se hrvatski čarter suočava od 2023. Prihod možda pokriva dio troškova, ali više vrlo vjerojatno ne ostavlja dovoljno sredstava za obnovu opreme, veće servise, zamjenu plovila i povrat na kapital. Kompanija zato može imati visok promet, pozitivnu operativnu dobit i istodobno nedovoljan povrat na kapital uložen u čarter management. Svaka čarter kompanija želi imati dovoljno plovila da privuče goste, proširi ponudu i poveća promet.

No kada velik broj investitora donosi slične odluke, ukupna ponuda može rasti brže od potražnje. Broj raspoloživih plovila povećava se, ali broj gostiju i atraktivnih termina ne raste nužno istom brzinom. Samim time, pojedinačni popust može biti racionalan, ali zajedničko oslanjanje na popuste može smanjiti profitabilnost čitavog tržišta jer se ponuda ne prilagođava dovoljno brzo, reći će Trstenjak.

Ulaganje kapitala

Osvrnula se i na problem čarter menadžmenta, odnosno činjenice da mnogi hrvatski građani ili firme, ali i stranci, posljednjih godina kupnju jedrilice ili katamarana vide kao isplativ vid ulaganja kapitala. Dakle, za kupca plovila, posao rentanja odrađuje čarter kompanija, a on je može sam koristiti dio godine i od najma ubire prihod. Pritom troškovi održavanja broda idu na račun vlasnika. U takvom modelu, vlasnik plovila očekuje povrat na kapital, čarter kompanija želi ostvariti što višu razinu marže dok gost želi najbolji omjer cijene i kvalitete.

– Ako je plovilo kupljeno uz previsoka očekivanja o cijeni najma i broju rezerviranih tjedana, promjena tržišnih uvjeta može ozbiljno ugroziti isplativost ulaganja. Vlasnik očekuje povrat, dok se čarter kompanija mora odlučiti između niže cijene i rizika nepopunjenih termina, upozorila je naša sugovornica.

Zaključuje kako je hrvatsko čarter tržište sazrilo te je ustvari vrlo važno bolje iskoristiti sezonu i razvijati ponudu izvan glavnih ljetnih mjeseci. Pritom se ne smiju zanemariti marine, sidrišta i očuvanje mora jer upravo kvaliteta destinacije privlači goste.

– Budućnost čarter sektora ne ovisi samo o daljnjem rastu, nego o tome koliko će taj rast biti održiv i isplativ, zaključila je Ani Trstenjak.

Lanjski gubitak čartera 35 milijuna eura

HUP-Udruga nautičkog sektora predstavila je na Biograd Boat Showu Plavu knjigu hrvatske nautike i inicijativu za osnivanje Nacionalnog vijeća za nautiku koje bi trebalo definirati zajedničku viziju razvoja do 2040.

Inače, prema analizi HUP-a, poduzetnici u nautici lani su ostvarili 2,8 milijardi eura poslovnih prihoda i milijardu eura prihoda od izvoza te zapošljavali 18.323 osobe. Poslovni prihodi porasli su 9,4 posto, a izvoz 14,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Analiza se oslanja na HUP-ov registar s više od 3.200 mapiranih gospodarskih subjekata u djelatnostima povezanim s nautikom. U razdoblju od 2021. do 2025. izvoz porastao 70,8 posto, s 597,1 milijuna na više od milijardu eura. Udio bruto investicija u dugotrajnu imovinu u poslovnim prihodima istodobno je povećan s 11,7 na 18 posto. U Plavoj knjizi je, međutim, upozoreno na pritisak na profitabilnost čartera koji je lani zabilježio neto gubitak od 34,7 milijuna eura.

– Za daljnji rast hrvatske nautike potrebni su sigurniji uvjeti ulaganja, brže procedure i dostupnost kvalificiranih radnika. Plava knjiga pokazuje da je prihod po zaposlenom u sektoru od 2021. do 2025. porastao za 43 posto, sa 108,5 tisuća na 155,1 tisuću eura, što potvrđuje potencijal za stvaranje veće dodane vrijednosti. Želimo da se u Hrvatskoj više projektira, proizvodi i servisira te da veći dio stvorene vrijednosti ostaje u domaćem gospodarstvu, uz očuvanje mora i obale, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Luciano Beg, predsjednik HUP-Udruge nautičkog sektora, je ukazao i kako uz brojenje vezova i noćenja, uspjeh nautike treba mjeriti proizvodnjom plovila i opreme, remontima, inovacijama, izvozom te kvalitetnim radnim mjestima, a za njega su potrebni dugoročna vizija i bolja koordinacija gospodarstva, državnih institucija i znanstvene zajednice.